UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJE PUTEM PAYPALL-a U PROZORU DONACIJA

nedjelja, 27. studenoga 2016.

Ostali ste bez svih primanja zbog duga od pedeset kuna? Istražili smo: TO JE MOGUĆE SAMO U HRVATSKOJ


Dok u Europi platni promet obavljaju isključivo banke, u Hrvatskoj je ostao 'hibridni' sustav

Bila je srijeda, oko podneva, pred Božić. Junak naše priče došao je u dućan, napunio košaricu redovitim špecerajem, došao na blagajnu... i doživio šok. Kartica tekućeg odbijena! Dobro, pomisli, neka je greška, platit ću kreditnom. I kreditna odbijena! I kartica druge banke...
Panika. Zašto? Kako?! Pa na računu ima više nego dovoljno novca? No, kako je naš junak financijski osviješten, odmah mu je bilo jasno: sve bankovne račune vjerojatno mu je blokirala Financijska agencija, baš kao i stotinama tisuća drugih hrvatskih građana, zbog neke ovrhe.

Zabrana za službenice

Poziv osobnom bankaru potvrđuje sumnje: da, račun je dobio oznaku blokade. Karticama se ne može plaćati, novac se na bankomatu ne može podići, čak se ni novac ne može uplatiti na račun.
Naš građanin odlazi u obližnju poslovnicu Fine i od ljubazne službenice doznaje da mu je Fina doista blokirala račune zbog ovrhe od nekoliko stotina kuna. Ali, službenica ne želi reći (kaže da “ne smije!”) tko je i zašto zatražio blokadu računa i da tu informaciju daju samo u središnjem uredu.
Ali, na računu ima nekoliko puta više novca nego što iznosi ovrha, zašto Fina jednostavno taj novac nije uzela, protestira građanin?
- Ne može, javite svojoj banci da što prije plati ovrhu pa će vam računi biti deblokirani...

Čovjek bez novca

Junaka naše priče obuzme bijes zbog nemoći. O toj maloj plastičnoj kartici tekućeg računa ovisi egzistencija suvremenog čovjeka: ljudi nemaju izbora, plaću ne mogu primati u gotovini na ruke. Ako su kartice blokirane, život im staje. Nema hrane za djecu, nema novca za tramvaj, pošteni radišni čovjek u trenu se osjeća kao zadnja bijedna krpa.
I baš zato, kaže nam Ivica Jakić, dugogodišnji poslovni čovjek u Švicarskoj i Austriji, predsjednik Švicarsko-hrvatske poslovne udruge, blokada bankovnog računa u Europi nije moguća.
- Nema legalnog načina da vam bilo tko blokira račun, bilo privatni, bilo poslovni. Tako što civilizirana Europa ne poznaje. Vaš račun je vaš račun! To, naravno, ne znači da vjerovnici nisu zaštićeni...
Vratimo se načas našem šokiranom građaninu. Da mu je novac koji pravomoćno duguje samo “skinut” s računa, on to možda ne bi ni primijetio. No, poanta nije bila u tome, poanta je bila da mu se posve onemogući život i rad, da ga se “stavi u kaznu”. Jer, ako se blokiraju tekući računi, zašto se blokiraju i s njima povezane kreditne kartice? Tu nema nikakve financijske logike, to je najobičniji goli financijski teror, zastrašivanje. U praksi, banci trebaju dva-tri dana da plati ovrhu s računa na kojem ima dovoljno novaca, onda još dan-dva da “proradi” isplata na bankomatu. Ali ako naiđe vikend ili praznik, onda su potrebna još tri- četiri dana da se sve normalizira, ukupno tjedan dana bez novca, bez plaćanja, bez dućana. Gore nego tjedan dana zatvora! U zatvoru se hrana dobije besplatno.
Priča druga.
Ovih dana novine su otkrile kako su neki maheri varaždinskom Tehnobetonu s poslovnog računa “skinuli” nevjerojatnih osam milijuna kuna - cijelu godišnju dobit poduzeća! - pomoću krivotvorenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika.

Povezane tvrtke

Nakon što mu je zbog navodnog podmićivanja gradskih čelnika uhićen predsjednik Uprave Miroslav Bunić, sada je Tehnobeton postao i žrtvom lažne ovrhe. Desecima tisuća hrvatskih poduzeća blokirani su poslovni računi zbog neplaćenih dugova.
Očekivalo se da je za predstečajnu nagodbu “zrelo” barem 70.000 hrvatskih insolventnih ili nelikvidnih tvrtki i svima njima najčešće je sudska nagodba ili stečaj jedini način da deblokiraju svoje račune, da se barem privremeno izvuku iz čeličnog stiska svojih vjerovnika, banaka, države...
No, kako doznajemo u razgovoru s iskusnim poslovnim ljudima, lažne ovrhe nisu jedino što može baciti tvrtke u blokadu i financijsku kliničku smrt. Dovoljno je da zanemare neku fakturu koja im izgleda kao nečija pogreška pa da im neki spretni odvjetnik za iznos te “vjerodostojne” fakture blokira račun.
Da bi to spriječili, kako čujemo, mnogi direktori sami sebe blokiraju fiktivnim fakturama poduzeća kćeri ili nekih povezanih tvrtki. Ukratko, na tom području zavladao je posve očekivani kaos. U Tehnobetonu su, kako su rekli novinaru, zaključili da su “prevaranti otkrili rupu u postupku naplate ovrha”, ali nije posrijedi nikakva “rupa”: sama je blokada računa sistemski ponor; čim je moguća, ona odašilje neodoljivi zov svim lupežima da je iskoriste.

Ljutita reakcija

Priča treća.
Po nalogu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Fina je blokirala sve bankovne račune i poznatoj TV voditeljici i poduzetnici Dijani Čuljak, i to ne za 300 kuna kao našem građaninu iz prve priče, nego za 4,3 milijuna kuna. Blokadu je zatražio i dobio njezin bivši suprug Vladimir Šelebaj Sellier tvrdeći da mu toliko novaca pripada nakon razvoda.
Sud je Šelebajeve tvrdnje prihvatio pa se u utemeljenost tog zahtjeva ne može ulaziti, ali gdje je elementarna logika u stavljanju blokade od 4,3 milijuna kuna na bankovne račune na kojima nema ni par tisuća kuna?
Da apsurd bude veći, čak i kad bi gđa Čuljak htjela uplatiti te milijune na svoje račune, da bi se njezin bivši suprug mogao naplatiti, ona to ne bi mogla jer - računi su blokirani...
I u ovoj priči vidi se da je blokada računa tek ljutita gesta, bijesni manifest, birokratska formalnost, ali ne i način da se to potraživanje doista podmiri.
Da u Europi blokade privatnih i poslovnih bankovnih računa doista ne postoje (barem ne u zemljama poput Engleske, Njemačke, Švicarske, Austrije...), potvrdio nam je i dr. Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i knjigovodstvo. Naravno, on ne isključuje mogućnost da su u nekim zemljama blokade ipak moguće, možda u Rumunjskoj ili Bugarskoj. Ali u zapadnom dijelu Europe, “da vam netko blokira račun, toga doista nema“.

Od SDK do Fine

Dr. Domazet ide i korak dalje pa upozorava da su i automatske naplate raznih naknada s tekućih i poslovnih računa, koje rutinski čine hrvatske poslovne banke, također očigledno protuustavne.
- Banke ne bi smjele same uzimati tuđu imovinu; ne bi smjele same ‘skidati’, na primjer, naknadu za vođenje računa a da vas ništa ne pitaju. Mogu vam poslati fakturu i tražiti da to platite, ali po Ustavu se to ne smije i ne može raditi automatizmom. Račun i novac na računu su nedodirljiva, Ustavom zaštićena privatna imovina. U Europskoj Uniji to je nezamislivo.
Zašto su onda kod nas blokade bankovnih računa, privatnih i poslovnih, uobičajene kao “dobar dan”?
Na to pitanje nije lako naći uvjerljiv odgovor, no sudeći po mišljenju naših sugovornika, čini se da je to atavizam iz doba komunizma, kada su poslovni računi poduzeća bili “općenarodna imovina” i kada ih je pomno vodila nekadašnja Služba društvenog knjigovodstva, poznati SDK.
S osamostaljenjem Hrvatske SDK je promijenio ime u Zavod za platni promet (ZAP), da bi se nakon toga nazvao Financijska agencija, odnosno Fina. U Europi ne samo da ne postoje blokade računa, ne postoji ni institucija poput hrvatske Fine.

Preispitati ulogu

Dok u europskim zemljama platni promet obavljaju isključivo banke, u Hrvatskoj je ostao specifični “hibridni” sustav u kojem je, uz banke, i Fina i dalje uključena u platni promet.
U međuvremenu, kad već postoji, da ne bi otpuštala njezine brojne radnike, a i da bi iskoristila njezinu infrastrukturu, država je za Finu stalno izmišljala nove poslove i zadaće.
Tako ona danas obavlja sve i svašta: od platnog prometa, preko blokada i provođenja ovrha, do predstečajnih nagodbi i vođenja upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja.
Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da Fina i nije tako loša stvar, da nije loše uz banke imati i odvojenu specijaliziranu “klirinšku kuću”. I suvremena razvojna teorija potiče zemlje da za sebe traže autohtona i originalna rješenja. Problem, dakle, nije u Fini ni u zaštiti vjerovnika, problem je u nerazboritom i neljudskom tretmanu dužnika.
I položaj, uloga i ovlasti Fine moraju se preispitati jer ona svojim postupcima nanosi ponekad i nesagledive troškove i štete realnoj ekonomiji: blokirana poduzeća ne mogu se javljati na natječaje, imaju knjigovodstvene obveze prema Fini kakve ne postoje nigdje drugdje u svijetu (npr. podnošenje kvartalnih i polugodišnjih bilanci), moraju joj skupo plaćati nepotrebne “papire” koje ona sama propisuje, kao što je BON-2.
Posljedica svega toga je da građani i poduzetnici bježe od suvremenih financija i kredita, traže da im se plaća isplaćuje u gotovini na ruke, posluju primitivnim barterom, bježe u sivu ekonomiju i boje se potrošnje i kupovanja... A svaka lipa manje koju hrvatski građani potroše, lipa je manje koju hrvatska privreda zaradi.

Europa zna: Samo otvoren račun znači podmirenje duga

Ideja da se blokira račun dok se ne podmiri dug na psihološkoj je razini jednaka ideji da se ljudima blokira disanje dok ne počiste kuću. Europska civilizacija odavna je to shvatila, hrvatsko društvo još nije. Ali, kako onda ipak naplatiti potraživanja, kako zaštititi vjerovnike od namjernog neplaćanja kućnih računa i poslovnih faktura?
Dr. Tihomir Domazet kaže da su zapadne zemlje to uglavnom riješile zakonima o insolventnosti. Ivica Jakić, švicarski energetski konzultant i dugogodišnji poduzetnik u Austriji, kaže kako je kod njih obvezno “poravnanje” (njem. Ausgleich): svaki dužnik koji ne može platiti dug mora o tome nakon 60 dana obavijestiti trgovački sud i odmah poslati vjerovnicima ponudu za nagodbu.
Ako se uspiju nagoditi, to se upisuje na sudu pa to svi mogu vidjeti, ali dužnik nastavlja poslovati i živjeti. Bez nagodbe slijedi stečaj. Za manje dugove vjerovnici dolaze i provode ovrhu stavljajući zabilježbe na imovini dužnika, nekretninama i pokretninama - ali bankovne račune ne mogu blokirati! To je, zapravo, logično: jedino poslovni račun u funkciji omogućava da se dug i plati. - U Europi, vaši vam vjerovnici pomažu da se izvučete iz dugova - kaže i dr. Tihomir Domazet. U biti, to znači da vjerovnici shvaćaju i prihvaćaju i vlastitu odgovornost (da ne kažemo - pogrešku) ako traže da im neki iznos plati dužnik koji to objektivno ne može učiniti. U Hrvatskoj, čak i monopolske državne službe nemilosrdno će tražiti sve više i više novca od svojih mušterija, premda znaju da te mušterije stvarno mogu plaćati sve manje i manje. A kad se ne budu mogli naplatiti, posegnut će za financijskim nasiljem. Blokada bankovnih računa nije ništa drugo nego institucionalizirano nasilje.
Dakako, od Fine i ovrha stradaju neupućeni i naivni. Oni financijski malo vještiji imaju račune i na imena djece, otvorili su za par stotina dolara offshore poduzeće (pa i vlastitu banku!) na Kajmanskom otočju, osnovali su tvrtke kćeri, zaklade i udruge građana... Ukratko, imaju mnoštvo računa za koje vjerovnici i javni bilježnici ne mogu znati.
Osim toga, za nekoliko godina svaki građanin Europske Unije (a to će biti i Hrvati) moći će otvoriti tekući račun bilo gdje i u bilo kojoj banci, i preko njega poslovati i plaćati na teritoriju čitave Europske Unije. Hoće li Fina blokirati i račune i kreditne kartice hrvatskog građanina s početka priče, na primjer, u Finskoj? U Portugalu? U Grčkoj? Ili račune i kartice internetske, virtualne banke? Teško... Krajnji je čas da se blokade privatnih i poslovnih bankovnih računa i u Hrvatskoj onemoguće pa da se i tu uvedu režimi plaćanja kakvi postoje drugdje u Europskoj Uniji.
( izvor jutarnji.hr / uredio anonymous )

Island potvrdio kaznu od 46 godina zatvora za devet bankara



Vrhovni sud na Islandu potvrdio je kaznu od 46 godina zatvora za devet glavnih bankara koji su 2008. godine uzrokovali ekonomski kolaps te zemlje.
Potvrđeno je da su bankari krivi za zločine koji su proizveli manipulacijama, a Sud ih je osudio zakonskim okvirima kojima bi podlijegali i ostali ljudi te zemlje.
Kaupthing je bila velika internacionalna banka sa sjedišem u Rejkjaviku. Godinama se širila svuda po svijetu, ali je propala 2008. godine, sa velikim dugovima koji su 'osakatili' ekonomiju Islanda.
Island je kod optužnice pripremio strategiju kojom je devet krivaca podlijegalo istim zakonskim okvirima, te su izbjegli situaciju koja je bila regularna praksa u SAD-u i ostatku Evrope tokom svjetske ekonomske krize 2008. godine - gdje su vrhovni činovnici, direktori i izvršni direktori banaka izbjegli zatvorske kazne.
Portal Neonnettle.conm prenosi i to da su vlade u SAD-u i pojedinim zemljama Evrope objezbjeđivale kaucije i izlazne strategije krivcima za ekonomski kolaps, dok su države grcale u dugovima, a sve to trpili obični porezni obveznici - Island je u cijelom slučaju postupio drugačije.
Oni su kaznili glavne odgovorne, i sačuvali ušteđevinu svih stanovnika. Bivši direktor pomenute banke, Hreidar Mar Sigurdsson je proglašen krivim i pritvoren je prošle godine, ali mu je tokom sedmice kazna produžena za još šest mjeseci iza rešetaka.
Islandski Monitor tvrdi da su optuženi proglašeni krivima za zločine koji se dovode u vezu sa lažnim finansiranjem kupovine udjela, posuđivanje novca za kupovinu dionica - koristeći vlastite dionice kao kolateral za zajmove.
Devet bankara krivi su i za lažno navođenje javnosti u slučaju Kauphting banke. Ovo je prvi presedan od ekonomskog kraha, a vlasti ove zemlje su nastavile da tuže šefove ostalih banaka i one koji su izvršavali naredbe, kao i sve ostale koji su imali umiješane prste u ekonomski skandal iz 2008. godine.
Island je u godinama koje su uslijedile poslije u potpunosti obnovio svoju ekonomiju, a kapitalnu kontrolu sada imaju isključivo građani, umjesto elitista ili šefova banaka.
Prošle godine, MMF je objavio da je Island obnovio svoju ekonomiju bez ugrožavanja svjetskog modela, i da intenzivno nastavlja kažnjavati sve odgovorne za skandal pošteđujući svoje građane.

( izvor N1.info.com / uredio anonymous )

petak, 25. studenoga 2016.

Evo dokaza da je u RH VEĆI GRIJEH BITI SIROMAŠAN, nego UBITI ili UKRASTI milijune!


Najšokantniji je slučaj bake Minke Maltarić, koja je zbog duga od stotinu kuna te zbog činjenica da joj u trošnoj kućici nisu imali što zaplijeniti, zavšila u višednevno zatvoru! Tomo Horvatinčić uzrokovao je tri nesreće u kojima je četvero ljudi poginulo, bježao je s mjesta događaja, ali zatvora nikada nije vidio!


Da je u Republici Hrvatskoj isplativije ukrasti ili pronevjeriti na stotine milijuna kuna, nego ostati dužan velikoj tvrtci samo stotinu kuna, da je veći grijeh biti siromašan nego ubiti više ljudi u prometu vlastitom krivnjom, dokazali su novinari emisije Provjereno Nove TV na nekoliko zastrašujućih primjera.
Najšokantniji je slučaj siromašne bake Minke Maltarić iz mjesta Cvetlin u Hrvatskom Zagorju, koja je zbog duga od stotinu kuna te zbog činjenica da joj u trošnoj kućici nisu imali što zaplijeniti, zavšila u višednevno zatvoru!
Poduzetnik Tomo Horvatinčić uzrokovao je, s druge strane, tri nesreće u kojima je čak četvero ljudi smrtno stradalo, ali zatvora nikada nije vidio! Iako mu je za smrt bračnog para presuđeno da je kriv, presuda je srušena. Suđenje se ponavlja, a on je na slobodi.
Bivši HDZ-ov ministar Petar Čobanković zbog afere u kojoj je pronevjereno 30 milijuna kuna nije išao u zatvor. On je gulio krumpire. Ali je zato 76-godišnja baka Minka zbog duga za smeće od 100 kuna, iza rešetaka provela 4 dana! Za odvoz smeća, bila je dužna sto kuna. Nije imala novca da plati dugove pa je na 4 dana, 76-godišnja Minka Maltarić morala otići u zatvor. 
„Kada te otključa i onda zaključa to mi je bilo najteže, jedna velika bol“, prisjeća se baka Minka dana koje je provela u zatvoru.
Boravak u zatvoru utjecao je na njezino zdravlje i izgled.
„Bilo je strahovito ja vam to kažem. Sve sam probala, na sve mile načine, nikom nisam bila jedne pare dužna i to se sve redovito plaćale i ipak sam morala zbog jednog računa u zatvor!“
Račun za smeće s kamatama se popeo na nešto više od 600 kuna. Ubrzo nakon presude, stigla je i ovrha, ali se u trošnoj kući, bez vrijedne imovine, ovršitelji nisu imali od čega naplatiti. Dan kasnije na kućni prag pokucala je policija. Rekli su joj da mora ići u Varaždin, nije joj bilo jasno zašto.
Tek kada su stigli u Varaždin saznala je razlog. Bila je u šoku kada je shvatila da su je dovezli u zatvor.
„Došla sam gore, u sobu. Dva dana nisam baš nikakve stvari okusila.“ Nikako nije mogla razumjeti zašto su ju odlučili strpati iza rešetaka.
Baka je cijeli život živjela skromno, zarađivala od poljoprivrede. Danas preživljava od 1200 kuna socijalne pomoći.
U njezinom slučaju pravosuđe se pokazalo vrlo učinkovito i potvrdilo da se strogoća trenira na malima.
aferi Planinska, bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković završio je na guljenju krumpira.
“Ovo je jedno iskupljenje i to tako doživljavam” , rekao je ministar o svojoj kazni.
Slučaj Tome Horvatinčića od prije je poznat javnosti. Četiri žrtve u prometu – niti jedna pravomoćna zatvorska kazna.
Za pomorsku nesreću od prije pet godina u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro, uvjetno je osuđen.
„Na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i osam mjeseci“, sutkinja Maja Šupe.
Da bi prošlog petka presuda bila poništena, a suđenje vraćeno na početak. Horvatinčić je, u međuvremenu, od djece poginulih zatražio i odštetu.
„On od mene traži više od 200 tisuća eura za popravak svojeg broda“, govori sin poginulog para, Federico Salpietro
Nije mu to bio prvi slučaj.
„On je njih pokosio. Nakon jedno 15-tak metara stao je, izašao je van okrenuo se vidio što je napravio sjeo u auto i otišao kao da se ništa nije dogodilo“, kaže Marija Nosek, unuka pokojne Mandice Vučković i ozlijeđene Slavice Nosek.
11-og veljače 80-te, Horvatinčić je u zagrebačkoj Zagorskoj ulici kombijem naletio na Mandicu Vučković i njezinu kćer te pobjegao s mjesta nesreće. Mandica je preminula.
Marija Nosek, unuka pokojne Mandice Vučković koja je stradala u prometnoj nesreći 1980. prisjeća se nemilog događaja:
„Pronašli su ostatke, ljudi su zapamtili tablicu – očevici, na krhotine stakla je pala naljepnica od limara koji ga je popravljao i na bazi niza podataka oni su pronašli kombi, našli su ga, našli su vozača i u međuvremenu kada se sto sve skupa posložilo onda se i on pojavio.“
Tek nakon privatne tužbe, uvjetno je kažnjen na šest mjeseci. A 9 godina poslije skrivio je novu smrt na cesti. Na zagrebačkoj Aleji Bologne smrtno je stradala Nada Petrović i također je prošao nekažnjeno. Baš kao i kad je skrivio sudar s Indirom Žanić, koja je u automobilu bila sa suprugom i dvoje djece.
„Ja sam išla s djecom s hitnom u Vinogradsku kad sam se ja tamo pojavila Horvatinčić je već s odvjetnikom bio. I kao da će on to sve sredit da se ništa ne brinemo međutim nikad se više nije javio“, svjedoči Indira Žanić. 
Ovakvih priča, nažalost, ima još…
Ivan Primorac pregazio je dvije mlade djevojke. Dobio je 30, a odslužio 22 mjeseca zatvora, a kazna mu je smanjena jer dolazi iz ugledne obitelji. Pijan s dva promila, s više od sto na sat, Hrvoje Žužić, sin velikogoričkog tajkuna Željka, ubio je 19-godišnju Ružicu Pavić, a njezinog dečka Hrvoja teško ozlijedio. Dobio je pet godina, a izašao nakon odslužene četiri.
Male ili nikakve kazne presuđene su slučajevima poduzetnika Mačešića i rukometne reprezentativke Ivane Lovrić. Mačešić je odslužio 13 mjeseci kazne, a pijan je ubio motociklistu”, objavio je portal Dnevnik.hr
Video snimku nevjerojatno šokantne priče i cijeli tekst na portalu Dnevnik.hr možete pročitati i pogledati OVDJE.
 ( izvor promise.hr / uredio anonymous )

OTKRIVAMO VAM: Lažu da se ovrhe i deložacije ne mogu zaustaviti, Povelja EK i Direktiva 93/13 obvezuje sud na odgodu ovrhe sve do okončanja parničnog postupka



Europsko pravo, sukladno aktima koje je potpisala Republika Hrvatska prilikom pristupanja a EU,  „jače“ je  u odnosu na hrvatsko pravo. Republika Hrvatska dužna  ga je primjenjivati u svojoj sudskoj praksi, i to odluke donešene temeljem Konvencija, tj. odluke Europskog suda u Strasbourgu i Europskog suda pravde u Luxembourgu jer su Konvencije i Deklaracije jer su one  za zemlje potpisnice jače od Ustava pojedinih zemalja potpisnica, pa  su  tako i iznad Ustava RH.

Člankom 47. Povelje EK nametnuta je nužna djelotvornost primjena prava Unije čija je posljedica pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.

45. “Prava koja potrošači imaju na temelju Direktive 93/13 su djelotvorno zaštiećena jer, s jedne strane, potrošač raspolaže mogućnošću pozvati se na nepoštene odredbe pred sudom zaduženim za ispitivanje prigovora na ovrhu na temelju hipoteke i, s druge strane, sudac je ovlašten po službenoj dužnosti ispitati postojanje tih odredaba, i odgoditi provedbu ovrhe.”

Europski sud pravde u Luxembourgu odlučio je: Kada se vodi postupak radi utvvrđenja nepoštenosti ugovora koja posljedično uzrokuje i ništetnost, ne može se odvojeno voditi postupak ništetnosti od ovršnog postupka, već po službenoj dužnosti nacionalni sud je dužan donijeti privremenu mjeru kako bi se osiguralo poštivanje zajamčenih prava, odnosno odgoditi ovrhu

Europski sud pravde u Luxbembourgu,  odlučivao je o pitanju zaštite stranaka ukoliko takva zaštita nije propisana Zakonima koji su na snazi u pojedinim zemljama članicama, a koje pitanje je kao  prethodno pitanje postavila Švedska u Predmetu C-432/05.  Na navedeno prethodno pitanje,  donešena je Odluka Suda dana 13. ožujka 2007. godine.
Navedenom Odlukom Europski sud pravde u Luxembourgu odlučio je:
„Kada nije sigurno prema nacionalnim pravom, primjenjenom u skladu sa zahtjevima prava Zajednice, je li zahtjev za zaštitu prava pojedinca zajamčenih pravom Zajednice dopušten, načelo učinkovite sudske zaštite zahtijeva da nacionalni sud može, bez obzira, u toj fazi, odobriti privremenu mjeru nužnu kako bi se osiguralo poštivanje zajamčenih prava.
U slučaju nepostojanja pravila Zajednice koja uređuju pitanje, na domaćim je pravnim poretcima svake države članice da utvrdi uvjete pod kojima će se privremena mjera odobriti da bi zaštitila prava pojedinca zajamčena pravom Zajednice.“
Hrvatska Vlada i Sabor bili su dužni donijeti takve mjere zaštite koja će učinkovito omogućiti i osigurati poštivanje zajamčenih prava građana. Surpotno tome, i suprotno Direktivi EU 93/13, Sabor je usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji u praksi ne pruža nikakvu pravnu zaštitu ovršenicima i  sudionicima u nepoštenim potrošačkim ugovorima.
U Odluci br. C-169/14  Europski sud u Luxembourgu navodi: „Člankom 47. Povelje EK nametnuta je nužna djelotvornost primjena prava Unije čija je posljedica pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.
45.Prava koja potrošači imaju na temelju Direktive 93/13 su djelotvorno zaštićena jer, s jedne strane, potrošač raspolaže mogućnošću pozvati se na nepoštene odredbe pred sudom zaduženim za ispitivanje prigovora na ovrhu na temelju hipoteke i, s druge strane, sudac je ovlašten po službenoj dužnosti ispitati postojanje tih odredaba, i to prema potrebi, odgoditi provedbu ovrhe.
Sudac je mogao po službenoj dužnosti ocijeniti nepošten karakter ugovornih odredbi, i u skladu s tim obustaviti ili odgoditi ovrhu.
„U slučaju u kojem potrošač odluči pokrenuti redovni postupak o meritumu (tužba za poništenje) a sud koji odlučuje o meritumu utvrdi da je jedna ili više odredaba hipotekarnog ugovora o zajmu ništava jer su nepoštene, prisilna ovrha naloga sadržanog u navedenom ugovoru bit će neizbježno dovedena u pitanje i, prema svemu sudeći, odgođena. Pod pretpostavkom da, čak i ako podnošenje tužbe za utvrđenje ništavosti utemeljene na nepoštenim odredbama nema za posljedica odgodu usporednog postupka prisilne ovrhe, djelotvornost zaštite dodijeljene Direktivom 93/13, čini mi se, dostatno je jamstvo za dodatnu mogućnost ponuđenu potrošačima i sucu na temelju nacionalnih odredaba primjenjivih na ovršni postupak.
Nadalje, sudske odluke ne bi smjele biti u suprotnosti s načelom jednakosti stranaka propisanih člankom 47. stavak 2. Povelje, a što je cilj i Direktivi 93/13 da uspostavi jednakost između potrošača i prodavatelja robe ili pružatelja usluga.
 Presuda Aziz (EU:C:2013:164) jednostavno zahtijeva da se u ovršnom postupku na temelju hipoteke dopusti da u prilog prigovoru na ovrhu ovršenici mogu kao razloge navesti one koji se odnose na ništavost naloga  ili njegovih odredaba jer su nepoštene, ili da se u naknadnom postupku o meritumu može donijeti privremena mjera o odgodi ovrhe na temelju hipoteke, ako se zahtjeva utvrđenje ništavosti odredbe te vrste.


Europski sud za ljudska prava smatra „da bi greške ili propusti državnih tijela trebale ići u korist pogođenih osoba, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni privatni interes. Drugim riječima, rizik svake greške što ju napravi državno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnoga građanina (vidi, mutatis mutandis, Radchikov v. Russia, br. 65582/01, § 50, 24. svibnja 2007.)“
Nesporno je da su austrijske zadruge, između ostalih i ovrhovoditelj  na području Republike Hrvatske nelegalno ugovorale i isplaćivale kredite, tj. obavljale kreditno poslovanje. Isto tako je nesporno da domaća državna tijela nisu poduzela pravne radnje u korist  građana Hrvatske – ovršenika, tj. ni na koji način nisu zakonskom regulativom zaštitile prava svojih građana.  Isto je ispravljeno, sukladno europskom pravu, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, te su navedenim Zakonom donešeni propisi koji štite ovršenike  od nezakonitih postupanja.  Isto se odnosi i na ovršne postupke, koji se „bez odgode“ i bez raspravljanja o samoj biti predmeta,  odgađaju do okončanja parničnog postupka kojim se odlučuje o ništetnosti.
Europski sud pravde u Luxembourgu koji u svojim odlukama ispituje prethodna pitanja ili donosi odluke po tužbama u kojima postoje navodi za kršenje odredbi Direktive 93/13 i prava potrošača  donio je nekoliko odluka o pitanjima prava potrošača, pa tako i o pitanju nepoštenih ugovora o kreditu, nepoštenih kamatnih obračuna, kao i nedopuštenih ovrha na nekretninama temeljem osiguranja hipotekom.
Presuda Aziz (EU:C 2013:164)  Naime taj sud smatra da članak 695. stavak 4. LEC-a koji u okviru ovrhe na temelju hipoteke ne dopušta ovršenicima žalbu protiv odluke donesene u prvom stupnju kojom se odbija njegov prigovor ugrožava djelotvnornost zaštite potrošača iz Direktive 93/13.   “Podsjećam da je u predmetu koji je bio povod za presudu Aziz pitanje upućeno Sudu uneseno u okvir opće problematike u vezi s ovlastima i obvezama nacionalnog sudca pri nadzoru nepoštenog karaktera odredaba sadržanih u potrošačkim ugovorima. Ono se konkretno odnosilo na utvrđivanje odgovornosti suca pred kojim je pokrenut postupak o meritumu povezan s postupkom ovrhe na temelju hipoteke, s ciljem osiguranja, prema potrebi, korisnog učinka presude o meritumu kojim se proglašava nepošteni karakter ugovorne odredbe na kojoj se zasniva ovršna isprava i time pokretanje ovršnog postupka.”
31.„Sud je zaključio da su do tada primjenjiva španjolska pravila u vezi s ovrhom na temelju hipoteke ugrozila djelotvornost zaštite kojoj Direktiva 93/13 teži, time što su onemogućila sucu pred kojim je potrošač pokrenuo spor o meritumu u vezi s nepoštenom ugovoronom odredbom koja predstavlja temelj ovršne isprave da donese privremene mjere kojima se može odgoditi i obustaviti ovršni postupak na temelju hipoteke, kada bi donošenje takvih mjesta bilo potrebno da se zajmči puni učinak njegove konačne odluke (13).”
31.”Presuda suda nastoji s aspekta načela djelotvornosti dovesti u pitanje nacionalna pravila koja onemogućuju potrošaču i a fortiori sucu da se pozivaju na postojanje nepoštenih odredaba u ugovoru u svrhu prigovora na ovrhu. Razlozi Suda utemeljeni su osobito na činjenici da u do tada primjenjivom sustavu potrošač nije mogao prigovoriti na ovrhu na temelju hipoteke, a sudac je odgodio, zbog nepoštenog karaktera odredaba sadržanih u spornom ugovoru o zajmu. Radilo se o siguraciji u kojoj se zaštita u obliku naknade štete a pasteriori činila jedinom mogućom, ali nije mogla predstavljati djelotvorno i prikladno sredstvo za sprječavanje trajnog korištenja odredbama zabranjenima Direktirvom 93/13.”
33.”Drugim riječima, s gledišta zaštite koju Direktiva 93/13 osigurava potrošačima, problematičnom se smatrala činjenica da je ovrha na temelju hipoteke bila potpuno odvojena od postupka o meritumu koji je pokrenuo potrošač i u kojem je tražio utvrđenje ništavosti određenih nepoštenih odredaba.
Ta je zaštita očito nepotpuna kada se ne može spriječiti ovrha na imovini, iako je dužnik koji ne ispunjava obveze pokrenuo postupak o meritumu radi utvrđenja nepoštenog karaktera određenih odredaba ugovora o zajmu. Ne dovodi li se u pitanje sam ovršni postupak nego njegov odnos s tužbom za utvrđenje ništavosti odredbe ili odredaba za koje se utvrdi da su nepoštene.”

“Nacionalno pravo u ovom predmetu učinilo je nemogućim ili iznimno teškim korištenje pravima dodijeljenima Direktivom 93/13.”

Člankom 47. Povelje EK nametnuta je nužna djelotvornost primjena prava Unije čija je posljedica pravo na djelotvornu sudsku zaštitu.
45. Prava koja potrošači imaju na temelju Direktive 93/13 su djelotvorno zaštiećena jer, s jedne strane, potrošač raspolaže mogućnošću pozvati se na nepoštene odredbe pred sudom zaduženim za ispitivanje prigovora na ovrhu na temelju hipoteke i, s druge strane, sudac je ovlašten po službenoj dužnosti ispitati postojanje tih odredaba, i to prema potrebi, odgoditi provedbu ovrhe.
Autor: Nada Landeka

( izvor hazud.hr / uredio anonymous )

Viktor Orban spušta mađarski porez na dobit na 9% i bit će najmanji u Europskoj uniji. Kod nas će i nakon reforme porezne stope biti daleko više


Mađarska će iduće godine sniziti stopu poreza na dobit na devet posto, što bi bila najniža stopa u Europskoj uniji, kazao je premijer Viktor Orban.

"Iduće godine bit će uvedena jedinstvena i pravedna stopa poreza na dobit od devet posto za mala i srednja poduzeća i za velike kompanije", izvijestio je novinare u četvrtak mađarski premijer.

Hrvatska pak priprema smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto, što je u odnosu na Orbanov plan i dalje visoko.

Trenutno kompanije s prihodima nižim od 500 milijuna forinti (1,6 milijuna eura) plaćaju porez po stopi od 10 posto a one veće po stopi od 19 posto.

Odluka o sniženju stopa poreza na dobit donesena je u četvrtak nakon konzultacija s ministrom gospodarstva Mihaljijem Vargom.

"Zahvaljujući takvim porezima Mađarska će nuditi najbolje fiskalne uvjete u Europskoj uniji", naglasio je mađarski premijer.

Trenutno najniže stope poreza na dobit među zemljama EU imaju Bugarska, Irska i Cipar.

Mađarski ministar gospodarstva naveo je u priopćenju da su zbog te izmjene u proračunu za 2017. godinu projicirani prihodi od poreza na dobit manji za 145 milijardi forinti.

"To znači da će 145 milijardi (forinti) ostati u kompanijama. Što se pak tiče proračunskih prihoda, rezervni fond od 200 milijardi forinti bit će više nego dovoljan da se pokrije taj manjak", dodao je Varga.

Mađarski mediji strahuju pak da bi zemlja mogla postati porezna oaza.

"Ako je cilj vlade privlačenje multinacionalnih kompanija i ulaganja, opće je poznata stvar da te divove manje zanima porez na dobit a više porezi na dohodak", piše internetski informativni portal Index.hu.

Mađarski su porezi na dohodak među najvišima u Europskoj uniji.

Orban je također naglasio da želi podići minimalnu plaću "što je više moguće", ne navodeći točan iznos.

Trenutno je minimalna plaća u Mađarskoj 111 tisuća forinti (360 eura).

Niske plaće u toj zemlji potaknule su mnoge građane da posao potraže u inozemstvu, što je u pojedinim sektorima prouzročilo dramatičan manjak radne snage, objašnjavaju ekonomisti.

Stoga ekonomski dnevnik Portfolio piše da je sniženje poreza na dobit "spektakularno" ali da bi "daleko važnija bila kvalificirana radna snaga i stabilan i predvidiv pravni okvir".

( izvor jutarnji.hr / uredio anonymous )

Uništeno 52,2 tone mesa s isteklim rokom ili bez papira! Evo u kojim trgovačkim lancima su pronađene nepravilnosti



Ministarstvo poljoprivrede objavilo je detaljno izvješće inspekcijskog nadzora deset objekta koji opskrbljuju trgovačke lance, a koje je početkom tjedna najavio ministar Tomislav Tolušić.
U izvješću su navedene sve nepravilnosti kao i proizvodi u kojima su pronađene, a odnose se na deset objekata u kojima su provedene kontrole, a to su:
Kaufland, Spar, Metro, Lidl, Billa, MI Braća Pivac, PPK Karlovačka mesna industrija, Konzum, Petason i Plodine. 
U detaljnom izvješću Ministarstva navedene su sve nepravilnosti koje su pronađene, kao i sporni proizvodi. U izvješću stoji i kako su za takve proizvode poduzete upravne mjere, a nakon kompletnog nadzora donijet će se i rješenje kojim će sva nesukladna roba biti izolirana i ide na neškodljivo uklanjanje. 
Izvješće prenosimo u cijelosti.
Veterinarska inspekcija Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane provodila je proteklih desetak dana pojačani inspekcijski nadzor u deset odobrenih objekata koji opskrbljuju trgovačke lance. Njihovo izvješće dostavljamo u nastavku.
U cilju postizanja što boljih efekata u nadzoru tržišta ministar Tomislav Tolušić odlučio je da će ubuduće češće rotirati mjesno nadležne inspektore radi njihove osobne zaštite, ali i zaštite cijelog sustava sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj. 
Koje vrste inspekcija hrane postoje:
Temeljem zakonodavstva koje je obvezujuće za sve članice EU, proizvodnja hrane kontrolira se od primarne proizvodnje do finalnog proizvoda koji se prodaje potrošačima – od polja do stola.
Inspekcije nadležne za provedbu službenih kontrola hrane u Republici Hrvatskoj su poljoprivredna i veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede te sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja. Podjela nadležnosti između inspekcija propisana je Zakonom o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja.
Što je kontrolirala veterinarska inspekcija:
Inspektori Ministarstva poljoprivrede tijekom prošlog tjedna proveli su veterinarski nadzor u 10 odobrenih objekata koji opskrbljuju trgovačke lance: KAUFLAND, SPAR, METRO, LIDL, BILLA, MI BRAĆA PIVAC, PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA, KONZUM, PETASON i PLODINE. 
Inspekcija je provedena u objektima koji su odobreni za proizvodnju ili skladištenje hrane životinjskog podrijetla ili u registriranim maloprodajnim objektima koji prodaju neupakirano meso.
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor s ciljem utvrđivanja pridržavaju li se subjekti u poslovanju s hranom propisanih pravila. Provjeravala je opremu i infrastrukturu objekata, održavanje higijene u objektima, sustav samokontrola temeljen na načelima HACCP-a kao i označavanje i sljedivost proizvoda. Kod slučajeva kada subjekti u poslovanju s hranom nisu pristupili smrzavanju mesa peradi bez nepotrebne odgode te nisu osigurali dokaz da je sirovina za smrznuto meso bila svježa, kao i u slučajevima kada je zatečenoj robi u skladištu istekao rok trajanja ili za hranu nije osigurana sljedivost – hrana je neškodljivo uklonjena.
Pronađeno više od 40 tona mesa kojemu je istekao rok
Danas smo dobili konačne rezultate laboratorijskih pretraga, pa predstavljamo javnosti zaključno izvješće dosadašnjeg nadzora. U svih deset subjekata u poslovanju hranom uočena je neka vrsta nesukladnosti.
• Ukupno je utvrđeno 42,7 tona mesa s istekom roka trajanja ili bez propisane dokumentacije o sljedivosti ili smrznuto pred sam kraj roka trajanja, i to je meso odmah neškodljivo uklonjeno.
• Do sada je naređen povrat i opoziv za ukupno 9,5 tona mesa. U određenom broju objekata službene kontrole još su u tijeku.
• Temeljem inspekcijskih nalaza i rezultata laboratorijskih pretraga nadležni inspektori izdat će rješenja i podnijeti optužne prijedloge sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima, Zakonu o hrani i Zakonu o veterinarstvu za svih deset objekata.
Rezultati analize za deset subjekata u proizvodnji s hranom
1. Objekt EUROPA UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA (KAUFLAND), Gospodarska ulica 2, Jastrebarsko
Podaci o uzorku/uzorcima
Pureći Hamburger s ružmarinom, AIA,S.P.A.,37036 S. Martino,Italia, 4.11.2016, broj 1076282246, rok valjanosti 22.11.2016
Pureća prsa – svježe, AIA,S.P.A.,37036 S. Martino,Italia, L05176064, rok valjanosti 24.11.2016
Rezultat analize
Zaprimljen 22.11.2016. Pureći Hamburger s ružmarinom, AIA,S.P.A.,37036 S. Martino,Italia-4 od 5 jedinica POZITIVNO Salmonella spp NESUKLADNO
Zaprimljen 23.11.2016. Pureća prsa – svježe; MKB nalaz: 2 od 5 jedinica POZITIVNO Salmonella spp; U 2/5 jedinica uzorka izolirana Salmonella ser. Kentucky NESUKLADNO 
Napomena: Od Hrvatske agencije za hranu zatražena je procjena rizika budući da S. Kentucky nije regulirana Uredbom 2073/2005. 
ZAKLJUČAK: Meso peradi (u ovom slučaju puretina) u kojem je utvrđena S. Kentucky, predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice djece, starijih i imunokompromitirajućih osoba. Dodatni rizik za zdravlje je u utvrđenoj pojavi rezistencije ovog serotipa salmonele na antimikrobne lijekove koji se koriste u terapiji ljudi.
Poduzete upravne mjere
Ovisno o rezultatu službene kontrole 24.11.2016. donijet će se rješenje.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti
Optužni prijedlog po članku 34. Zakona o hrani, stavljanje na tržište nesukladne hrane
Postupanja nakon dobivanja nesukladnih rezultata analiza
Pokrenuto hitno povlačenje proizvoda s tržišta, proslijeđeno u RASFF sustav
2.Objekt LIDL HRVATSKA d.o.o., Čabdin 56, Jastrebarsko
Podaci o uzorku/uzorcima
Pureći Cordon Bleu, smrznuti, Gallicoop,Szarvas, POB 73, Hungary, Lot nr 16307, rok valjanosti 01.01.2018.
Rezultat analize
Zaprimljen 23.11.2016. Pureći Cordon Bleu; MKB nalaz: Salmonella spp (5 jedinica) negativno; SUKLADNO
Uočene nesukladnosti
Prostorije u kojima se posluje s hranom nisu čiste, održavane i u dobrom stanju. Subjekt ne analizira razvoj trendova rezultata ispitivanja,
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti
Optužni prijedlog sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu

3.Objekt SPAR Hrvatska, Gospodarska 2, Sveta Nedjelja
Podaci o uzorku/uzorcima
Ćevapčići banjalučki 500 g, rok 22.11.2016., Ravlić d.o.o., OB 3023, ,lot 161222
Svinjska lopatica bez kosti , rok 26.11.2016., Njemačka, uvoznik Ravlić d.o.o., lot 838890
Rezultati analize
Zaprimljen 23.11.2016. – Ćevapčići banjalučki 500 g, SUKLADNO
Zaprimljen 23.11.2016. – Svinjska lopatica bez kosti, SUKLADNO
Uočene nesukladnosti
Upotreba identifikacijske oznake nije odgovarajuća (tijekom službene kontrole subjekt je poduzeo korektivnu mjeru vraćanja pošiljke dobavljaču), neodgovarajuće uzorkovanje na mikrobiološka ispitivanja, površine podova ne održavaju se u dobrom stanju, ne unose rezultate analiza razvoja trendova ažurno.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti
Optužni prijedlog sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu 
4. Objekt METRO CASH & CARRY d.o.o., Jankomir 31, Zagreb
Podaci o uzorku/uzorcima
Smrznuti pileći file prsa klasa a, na tržište stavlja Metro, Poljska, lot 160715255; rok valjanosti 14.07.2017.
Pureći file od prsa, Poljska, na tržište stavlja MI Pivac, lot 5916167, rok valjanosti 08.10.2017.
Rezultati analize
Zaprimljen 23.11.2016. – Smrznuti pileći file prsa klasa a, u 1/5 jedinica uzorka izolirana Salmonella enteritidis, NESUKLADNO
Zaprimljen 23.11.2016. – Pureći file od prsa, Poljska, SUKLADNO
Uočene nesukladnosti
17.11.2016. uočene nesukladnosti u vezi  sustava samokontrola –subjekt nije izvijestio nadležno tijelo o pozitivnom rezultatu pretraživanja po vlastitom sustavu samokontrole na Salmonellu spp. u pilećem mesu domaćeg proizvođača P.G.OREHOVEC
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti
Prekršene odredbe Zakona o hrani, odnosno odredbe Uredbe 178/2002 što je kažnjivo temeljem Zakona o hrani za pravnu osobu 50.000 do 100.000 kn.
Optužni prijedlog po članku 34. Zakona o hrani, stavljanje na tržište nesukladne hrane
Postupanja nakon dobivanja nesukladnih rezultata analiza. Proslijeđeno u RASFF sustav.
Povlačenje provedeno u svim prodavaonicama, opoziv javno objavljen u medijima i roba se ne nalazi na tržištu. Metro će svakog svog kupca obavijestiti pojedinačno, imaju podatke tko je artikl kupio. Iz objekata METRO-a povučeno 4.116 kg, opoziv za 5.643,5 kg pilećih filea.
5. Objekt Mesna industrija BRAĆA PIVAC d.o.o. Težačka b.b. Vrgorac
Podaci o uzorku/uzorcima
Odojak smrznuti, MI Braća Pivac d.o.o., Vrgorac OB 169, rok valjanosti do 5. 11. 2018., Lot 52952L /(lot dobavljača 107575)
Rezultat analize
Zaprimljen 21.11.2016. – pureći batak SK, smrznut, podrijetlo POLJSKA, uzorci zadovoljavaju mikrobiološke kriterije; SUKLADNO
Zaprimljen 21.11.2016. – pileća prsa, smrznuta, podrijetlo POLJSKA, uzorci zadovoljavaju mikrobiološke kriterije; SUKLADNO
Zaprimljen 23.11.2016.– odojak smrznuti, MI Braća Pivac d.o.o., SUKLADNO
Uočene nesukladnosti
Nesukladnosti u infrastrukturi, održavanju, oštećenja zidova i podova, higijena osoblja. Prostorije nemaju odgovarajuću opremu za pranje ruku; nije osigurano odgovarajuće osvjetljenje prostorija u kojima se posluje s hranom; nije osiguran odgovarajući garderobni prostor za osoblje; nije osigurano zaprimanje i skladištenje sirovine i svih sastojaka na odgovarajući način. Materijal za pakiranje i ambalažiranje nije odgovarajući i ne koristi se na odgovarajući način. Sustavi za odvod otpadnih voda ne odgovaraju svrsi kojoj su namijenjeni.
Nesukladnosti vezane na sustav samokontrola: nisu utvrđene kritične granice na kritičnim kontrolnim točkama; nisu utvrđeni učinkoviti postupci sustavnog praćenja kritičnih kontrolnih točaka. Subjekt u poslovanju s hranom nije proveo validaciju roka trajanja; analizirao je razvoj trendova rezultata ispitivanja, ali ne na propisan način. Označavanje hrane životinjskog podrijetla nije propisano; nije pristupio smrzavanju mesa peradi bez nepotrebne odgode te nije osigurao dokaz da je sirovina za smrznuto meso bila svježa.
Poduzete upravne mjere
Izdano usmeno rješenje kojim se naređuje:
neškodljivo uklanjanje smrznutog pilećeg mesa, u ukupnoj količini 852,63 kg 
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti:
optužni prijedlog sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu i Zakonu o veterinarstvu.
6. Objekt KONZUM d.d., na lokaciji Dubrovačka 4, 21204 Dugopolje
Podaci o uzorku/uzorcima
KONZUM PILE; proizvođač Agricola Italiana Alimentare S.p.a., P. le A. Veronesi 1 37036 S. Martino B. A. Verona, Italija , IT 0851 M CE
PUREĆI BATAK VAKUUM; proizvođač  AIA S.P.A. - P. LE APOLLINARE Veronesi 1 37036 S. Martino B. A. Verona, Italija, IT 0851 M CE
Rezultat analize
Zaprimljen 21.11.2016. – KONZUM PILE; proizvođač Agricola Italiana Alimentare S.p.a., Zadovoljava mikrobiološke kriterije, SUKLADNO
Zaprimljen 21.11.2016. – PUREĆI BATAK VAKUUM; proizvođač  AIA S.P.A. Zadovoljava mikrobiološke kriterije, SUKLADNO
Uočene nesukladnosti:
Ne provodi se verifikacija postupaka sanitacije, nije prikazana odgovarajuća procedura sljedivosti, nije prikazana procedura za ispitivanje mikrobioloških kriterija, nije prikazana odgovarajuća procedura kontrole sirovine ni popis dobavljača, ne unose podatke o prispjelim količinama u aplikaciju VETI2.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti:
optužni prijedlog radi postupanja po Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu i Zakonu o hrani.
7. Objekt PLODINE d.d. Kukuljanovo, Ind. zona b.b. Rijeka
Podaci o uzorku/uzorcima
Pureća prsa – L05176517, rok valjanosti: 24. 11. 2016., Italija
Pureći hamburger s ružmarinom –  L05172876, rok valjanosti: 22. 11. 2016., Italija
Rezultat analize:
Zaprimljeno 20. 11. 2016. – Pureća prsa - L05176517 SUKLADNO
Zaprimljen 20. 11. 2016. – Pureći hamburger s ružmarinom –  L05172876, NESUKLADNO Salmonella spp.
Uočene nesukladnosti:
nesukladnosti vezane za sljedivost, nema korektivnih mjera nakon nesukladnih nalaza u sustavu samokontrola.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti:
optužni prijedlog po Uredbama EU, Zakona o hrani i Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Postupanja nakon dobivanja nesukladnih rezultata analiza:
opoziv već na temelju sumnje, povrat ukupno 3 kg proizvoda.
Napomena: Osim u Plodinama, isti proizvod istog lota je otpremljen u Kaufland i Spar te je i kod tih subjekata obavljen nadzor od veterinarske inspekcije nadzor i sporni proizvod je povučen iz prodaje. Oba trgovca i samostalno su objavila obavijest za potrošače.

8. Objekt  BILLA d.o.o. – centralno skladište, Sveta Helena 160, Donja Zelina
Podaci o uzorku/uzorcima:
„Pileći file usoljeni“ – smrznuto/ LOT 0759208-02 podrijetlom iz Tajlanda, isporučitelj Ledo, rok valjanosti 26. 7. 2018.
Rezultat analize:
Zaprimljen 24.11.2016. – DJELOMIČNO Izvješće, Pileći file usoljeni – smrznuto, podrijetlom iz Tajlanda, 1/5 jedinica pozitivno na Salmonella spp. (Negativno na S. Typhimurium i S. enteritidis), usmenim rješenjem je 16.11.2016. zabranjeno stavljanje na tržište.
Uočene nesukladnosti:
Subjekt obavlja djelatnost za koju nije imao odobrenje od nadležnog tijela. Rješenje se neće donositi jer je stranka u postupku dana 17. 11. 2016. dostavila dokaz da je podnijela zahtjev za dopunu djelatnosti Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Izdano usmeno rješenje kojim se zabranjuje stavljanje na tržište mesa podrijetlom od peradi i korištenja u proizvodnji te zabrana rukovanja s mesom „Pileći file usoljeni“ („Frozen chicken single breast skinless boneless saltet (min 1,2 %) 140 G+“), LOT 0759208-02 do dobivanja nalaza.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti:
Optužni prijedlog po Zakonu o hrani, stavljanje na tržište nesukladne hrane 
9. Objekt PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d., Selce 33, Karlovac
Podaci o uzorku/uzorcima:
Meso peradi u originalnom pakiranju, Poljska/LOT 63500644500, isporučitelj Mesna industrija Braća Pivac, najbolje upotrijebiti do 28. 10. 2017.
Meso peradi-file-prepakirano/ u PPK, Poljska/ LOT 527Q97, isporučitelj Mesna industrija Braća Pivac, najbolje upotrijebiti do 3. 7. 2018.
Rezultati analize:
Zaprimljen 23. 11. 2016. – pileći batak i zabatak s dijelom leđa; MKB nalaz: 2 od 5 jedinica POZITIVNO Salmonella spp; u 2/5 jedinica uzorka izolirana Salmonella ser. Kentucky NESUKLADNO
Zaprimljen 23. 11. 2016. – pileći file od prsa; MKB nalaz: Salmonella spp (5 jedinica) negativno; SUKLADNO
Uočene nesukladnosti:
Manje nesukladnosti vezano na sustav validacije roka valjanosti.
Poduzete upravne mjere:
U postupku je utvrđeno da je PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA po prvom incidentu u Lidlu u skladu s procedurama provela analizu mesa na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane u odnosu na Salmonellu, te su nalazi negativni.
Roba je bez obzira na njihove analize stavljena pod nadzor i izdvojena od ostale robe do rezultata analiza provedenih od strane inspekcije, te je u postupku donesena upravna mjera zabrane rukovanja i zabrane premještanja mesa podrijetlom od peradi zatečenog u objektu do dobivanja nalaza. Daljnje mjere će se poduzeti po okončanju analiza.
Tijekom nadzora ovom upravnom tijelu dane su odluke donesene dana 17. 11. 2016. od uprave M.I. Braće Pivac o daljnjoj obustavi nabave sirovina od dobavljača INDYKPOL S.A., ul. Jesienna 3, 10-370 Olsztyn i ANIMEX FOODS SP.Z.O.O. SP.K., Moriliny 15, 14-100, Ostroda, Poljska.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti:
Optužni prijedlog po Zakonu o hrani, stavljanje na tržište nesukladne hrane
Postupanja nakon dobivanja nesukladnih rezultata analiza:
Odredit će se tijekom provedbe službene kontrole 24. 11. 2016.
10. Objekt PETASON d.o.o., Vranjički put 12, Solin
Podaci o uzorku/uzorcima:
Pureći file (prsa), smrznut, podrijetlo POLJSKA, LOT 5816161, rok valjanosti do 6. 10. 2017.
Rezultat analize:
Zaprimljen 21. 11. 2016. – pureći file od prsa, Izvješće S-14829/2016, SUKLADNO
Uočene nesukladnosti:
16. 11. 2016.: nesukladnosti u sustavu samokontrola; utvrđena sirovina s istekom roka u količini od 11.195,70 kg
17. 11. 2016.: nije prikazana procedura/radna uputa o postupku zamrzavanja;  nije prikazan ni dokaz o validaciji postupka zamrzavanja;  nije prikazana evidencija iz koje bi se za sirovinu, a koja je zatečena u komorama za skladištenje duboko zamrznute  hrane odmah mogla utvrditi količina i vrsta sirovina, datum klanja/prijema/obrade te datum zamrzavanja; utvrđena sirovina s istekom roka u količini od 682,00 kg te sirovina bez sljedivosti u količini od 5.227,50 kg
18. 11. 2016. je utvrđeno 2.903 kg sirovine s istekom roka trajanja te 2.792 kg sirovine bez sljedivosti;
21. 11. 2016. je utvrđeno 10.229 kg sirovine s istekom roka trajanja;
23. 11. 2016. je utvrđena dodatna količina robe s istekom roka trajanja;
24. 11. 2016. u tijeku je službena kontrola; ukupna količina robe za neškodljivo uklanjanje 41.885,60 kg,
Poduzete upravne mjere:
Nakon provedenog kompletnog nadzora donijet će se rješenje. Sva nesukladna roba izolirana je te ide na neškodljivo uklanjanje.
Prekršajne odredbe koje će se poduzeti:
Nakon provedenog kompletnog nadzora podnijet će se optužni prijedlog. 

( izvor vecernji.hr / uredio anonymous )