UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U PROZORU DONACIJA

srijeda, 12. listopada 2016.

HEP SE PRIPREMA ZA PRIVATIZACIJU Otpustit će četvrtinu zaposlenih i isplatiti im milijardu kuna?




Iako su prošla već skoro tri mjeseca od havarije u Hidroelektrani Zakučac, u kojoj je poplavljen turbinski kat elektrane, u HEP-u i dalje ne odgovaraju na pitanje o tome kolika je tom prilikom nastala šteta, piše Slobodna Dalmacija.
– Hidroelektrana Zakučac priključena je ponovno na elektroenergetski sustav 27. srpnja. Visina nastale štete, odnosno troškovi popravka znat će se nakon provedbe zakonom obvezujućih postupaka – odgovor je koji smo dobili iz HEP-a.
Kako je “Slobodna” izvještavala, ovoj havariji prethodio je i kvar na novomontiranom generatoru broj tri zbog nestručne montaže koju je obavila vanjska tvrtka, angažirana od proizvođača opreme. Ljudska pogreška zbog koje se dogodilo plavljenje može se objasniti i činjenicom da je osjetljivi posao ostavljen jednom jedinom čovjeku usred noći.
Sindikati i zaposlenici HEP-a naglašavaju kako je nakon provedenih, skupo plaćenih restrukturiranja, došlo do situacije da u tvrtki vlada manjak tehničkih kadrova, zbog čega pojedini radnici rade na rubu izdržljivosti.
Prema njihovom tumačenju, posljedica je to restrukturiranja u kojem je od 2013. iz kompanije otišlo oko 1600 radnika, i to uglavnom ljudi koji su ispunjavali uvjete za prijevremenu mirovinu.
Za te otpremnine utrošeno je 410 milijuna kuna, odnosno svaki je radnik ostvarivao pravo na otpremninu od 60 posto bruto plaće po godini radnog staža. No, kako je to bio najvažniji kriterij umirovljenja, a ne potrebe kompanije za određenim kvalifikacijama, na koncu svega – u ovom slučaju u tvrtki kćeri HEP-Proizvodnja postoji manjak tehničkih kadrova, a preostali kadar je uglavnom starije dobi.
Posljedica je to činjenice da je i prije restrukturiranja starosna struktura u tvrtki bila izrazito nepovoljna, a ranijim otpuštanjima uz otpremnine to se nije promijenilo budući da su zaposleni opet uglavnom ljudi u 50-im godinama, i uglavnom po raznim vezama – bilo političkim bilo po poznanstvima, a najčešće bez potrebnih kvalifikacija. S obzirom na sve, ugrožen je i proces prijenosa znanja s iskusnijih na mlade kadrove.
Jedna o posljedica ovog procesa je i činjenica da se sve veći broj poslova u HEP-u dodjeljuje vanjskim kooperantima. Upravo tu sindikati imaju značajne prigovore: osim što se otvara prostor namještanju natječaja i korupciji, problem je i kvalitete usluge.
Kooperanti, da bi bili konkurentni, moraju spuštati cijene a to se nadoknađuje lošijim plaćama i lošijim radnim uvjetima njihovih zaposlenika. Na kraju, rezultat je i upitna kvaliteta odrađenog posla – nešto što se može vidjeti na primjeru montaže generatora br. 3 HE Zakučac, na kojem je došlo do – stručno rečeno – “proboja statora generatora uslijed konstrukcijske pogreške i nesavršenosti u načinu stezanja dinamo limova statorskog paketa”.
Slično restrukturiranje sada očekuje i HEP-Operatera distribucijskog sustava, tvrtku kćer koja pored niza drugih poslova očitava mjerila i isporučuje račune za 85 posto potrošača u državi. Autor programa restrukturiranja je isti – međunarodna konzultantska tvrtka PwC. Iako je cijeli program označen poslovnom tajnom – sindikatima je na uvid dano tek 50-ak stranica općenitih planova – glavne odredbe sliče na recept iz drugih društava HEP-a.


Od 7500 zaposlenih, iz tvrtke bi prijevremenim umirovljenjem i uz otpremnine trebalo otići oko 1700 ljudi. No, pored toga, bitno se mijenja uloga sadašnje 21 Elektre te se osnivaju četiri distribucijska područja, uz drastično rezanje terenskih jedinica i proširenje radijusa njihovog rada. Umjesto današnjih 12 kilometara, radijus bi se prvo povećao na 16, a potom na 20 kilometara, pa bi na kraju terenskih jedinica bilo za 60 posto manje nego danas.
U prijevodu, HEP-ODS ne brine samo o tome da svakog mjeseca dobijete račun, već i da uopće svaki dan imate struju. Brine se o prijenosu – opet krajnje pojednostavljeno – od glavnog, regionalnog dalekovoda do vašeg doma.
Manji broj ekipa koje će izići na teren kada dođe do kvara nužno znači – primjerice kada se zareda nekoliko dana orkanske bure u Dalmaciji ili mećave u Lici – da ćete i malo duže čekati da vam proradi grijanje ili zasvijetli žarulja. Odnosno, da će HEP u tim kritičnim situacijama morati posegnuti za dodatnom pomoći, angažirajući kooperante.
Najsporniji element u cijeloj priči, barem kako ga doživljavaju sindikalisti, jest dio programa koji, nakon što je HEP razdvojen na glavne tvrtke kćeri prema djelatnosti koje obavljaju (HEP-Proizvodnja, HEP-Operater prijenosnog sustava te HEP-ODS), sada bi i sami HEP-ODS trebao biti razdijeljen na dvije tvrtke.
U jednoj bi ostao trošak: održavanje i upravljanje električnom mrežom. U drugoj bi ostala zarada: naplata isporučene električne energije potrošačima. Riječ je o 85 posto posto potrošača u državi. Ova je namjera bila dovoljan povod da se povede rasprava o tihoj privatizaciji HEP-a, a zbog nekoliko okolnosti ta rasprava, čini se, uopće nije bez temelja.
Prije svega, zbog samog načina na koji je za konzultanta izabran PwC. Prvi je natječaj za program restrukturiranja HEP-ODS-a raspisan krajem 2013., a cijena je određena na 11 milijuna kuna. Prema natječajnoj dokumentaciji, prednost je imao Institut “Hrvoje Požar” jer su jedini ispunjavali presudni element – ranije poslovne suradnje s agencijom Hera. No, natječaj je poništen, i godinu kasnije objavljen novi. Ovaj put je gornja cijena određena na 8,5 milijuna kuna, a natječajni uvjeti bili su takvi da nije bilo dvojbe – uz najjeftiniju ponuđenu cijenu od 8,08 milijuna kuna posao je dobio PwC.
Manja ponuđena cijena pritom nije i konačna cijena – u natječajnoj dokumentaciji izostavljena je najvažnija stavka, izdvajanje opskrbne djelatnosti, pa je taj dio projekta potrebno i posebno platiti.
Istovremeno, Žarko Primorac, ugledni ekonomist i član Nadzornog odbora odbora HEP-a, imenovan 2012., ranije je imao važnu ulogu u PwC-u Zagreb – bio je specijalni savjetnik, član Uprave i direktor te senior adviser. Svoje imenovanje u HEP je obrazložio time što je on “stručnjak za privatizacije”.
Ako se “otpremanje” radnika u HEP ODS-u provede po receptu kako je provedeno u ostatku HEP grupe, dolazimo do iznosa od čak milijardu kuna potrošenih od 2008. godine.
Krije li se zaista u predloženom prijedlogu restrukturiranja HEP-ODS-a i mogućnost kasnije privatizacije distribucijskog segmenta? Riječ je, podsjetimo, o 85 posto korisnika električne energije u Hrvatskoj. Po posljednjim informacijama, projekt je stavljen sa strane zbog, formalno – nezadovoljstva uprave pojedinim prijedlozima, poput ukidanja projektnih i investicijskih ureda, a neformalno – zbog čekanja da se formira nova Vlada.
‘Elektrodalmacija’ ostaje
Kako su iz HEP-a u srpnju objasnili neimenovani izvori iz uprave, plan restrukturiranja HEP-ODS-a predviđa odlazak 1300 ljudi uz otpremnine i prijevremena umirovljenja, a još 200 treba prijeći u novu distributersku tvrtku. Na kraju tog procesa u kompaniji bi trebalo biti za četvrtinu manje od današnjih 7500 ljudi.
Cilj ovog procesa je ustroj HEP ODS-a koji će se temeljiti na “funkcijskom modelu upravljanja umjesto današnjeg teritorijalnog modela”, zbog čega bi naglasak trebao biti na struci, a procesi bi trebali biti standardizirani i jednostavniji.
Postojeće Elektre se neće ukidati, no neće se baviti distribucijom već upravljanjem mrežom.
“Distribucijska područja oblikovana su na temelju najbolje industrijske prakse i to na temelju broja zaposlenika, duljine mreže, broja korisnika i površine područja koja pokrivaju”, kažu u HEP-u.

Cilj je i bolje upravljanje imovinom, odnosno kapitalnim investicijama koje u HEP-ODS-u godišnje iznose i do milijardu kuna, pojasnili su u HEP-u, a namjeravaju se povećati i investicije u IT rješenja. “Funkcija upravljanja imovinom postat će centralni analitički i razvojni centar čitave tvrtke te će biti zadužena za razvoj infrastrukture i upravljanje novim tehnologijama”, piše Slobodna Dalmacija.
Otpremnine:
2008. godina: 200 milijuna kuna
Prvo restrukturiranje počelo je 2008., nakon što se u samo tri godine, zahvaljujući masovnom uhljebljivanju po političkom ključu ili po raznim vezama, broj zaposlenika mlađih od 30 godina, od 2004. do 2007., smanjio s 10 na sedam posto, a udio zaposlenika starijih od 50 godina povećao s 33 posto na 38 posto. Po planu je umjesto starijih zaposlenika trebalo zaposliti određeni broj mlađih radnika. Za otpremnine je potrošeno više od 200 milijuna kuna, no zapošljavanje je nastavljeno po starom, pa je tako na kraju većina zaposlenika imala između 50 i 60 godina života.
2013. – 410 milijuna kuna
Kako bi se riješio prethodni problem, krenulo se ponovno u restrukturiranje. Od 2013. godine HEP je isplatio 410 milijuna kuna za bruto otpremnine za 1648 radnika. Dobar dio zaposlenih na upravnim pozicijama je pritom dobio menadžerske ugovore kako bi im i otpremnine bile veće.
No politika zapošljavanja nastavlja se po starom: direktorske i rukovodeće pozicije su masovno preuzeli kadrovi HNS-a, a umjesto zapošljavanja mlađih kadrova po principu dva umirovljenja – jedan zaposleni, u radni odnos je primljeno nekoliko stotina ljudi u kasnijoj radnoj i životnoj dobi, često bez potrebnih kvalifikacija.
U nedavnom, anonimnom pismu javnosti navedeni su poimenice članovi HNS-a koji su ili dovedeni u HEP za vrijeme mandata prošle Vlade ili su neuobičajeno napredovali unutar HEP-a, a navodi se i brojka od 370 novozaposlenih u godinu dana.
2017. – oko 400 milijuna kuna
Po aktualnom planu preustroja HEP ODS-a, iz tvrtke bi trebalo otići do 1500 ljudi. Po dosadašnjem receptu, može se računati na oko 400 milijuna kuna otpremnina. U novu tvrtku, koja će se baviti samo distribucijom (prodajom) električne energije trebalo bi prijeći 200 zaposlenih.

Nema komentara:

Objavi komentar