Izlaz iz pakla ovrha: kako prekinuti dugotrajnu blokadu računa

No, u posljednje vrijeme sudovi su konačno krenuli u masovne deblokade računa i obustave ovrha, upravo po tom ovršnom rješenju. Kako za svaku pojedinu blokadu računa treba ispisati zasebno sudsko rješenje, da ne bi čekali da na vas dođe red - pokrenite deblokadu računa sami

U posljednjih je nekoliko godina izdano više od 4,5 milijuna naloga za blokadu računa, a trenutno je više od 370.000 građana i poduzetnika blokirano i to uglavnom duže od nekoliko godina i iz pakla ovrhe se ne uspijeva izvući.

Od 2005. godine postoji zakonsko rješenje koje ne dozvoljava blokadu računa dužu od šest mjeseci ili godinu dana, članak Ovršnog zakona koji se dosad nije primjenjivao iz razloga jer sud koji je bio dužan provoditi obustavu ovrha, nije imao informaciju da blokade traju toliko dugo.

No, u posljednje vrijeme sudovi su krenuli u masovne deblokade računa i obustave ovrha, upravo po tom ovršnom rješenju. Kako za svaku pojedinu blokadu računa treba napisati sudsko rješenje, da ne bi čekali da na vas dođe red - pokrenite deblokadu računa sami.

319.000 blokiranih građana

Prema posljednjim podacima Financijske agencije,u posljednjih je tri i pol godine zaprimljeno 4,5 milijuna naloga za blokadu računa. Od toga je trećina blokada na računima poduzetnika, a čak dvije trećine na računima građana. U istom periodu ovrhama je naplaćeno 64,2 milijarde kuna od poduzetnika i 19,7 milijardi od građana.

Posljednji podaci kažu da je trenutno u blokadi računa više od 53 tisuće poduzetnika i čak 318,5 tisuća građana, s gotovo 60 milijardi kuna dugovanja. Ono što je bitno naglasiti jest da je najveći dio blokiranih u toj situaciji više od godinu dana, a s pet ili više godina blokade više ih je od trećine. Ovi podaci odnose se na poduzetnike, dok za građane Fina ne daje informaciju o duljini blokada i može se samo pretpostavljati da je također veliki broj njih s blokadom računa i više od godinu dana.

Zanimljivo je da tako dugotrajne blokade računa nisu zakonite, odnosno nisu donedavno bile jer je članak 180 a Ovršnog zakona nestao upravo posljednjom izmjenom zakona u rujnu ove godine. U ranijim verzijama Ovršnog zakona taj članak govori da ovrha na novčanim sredstvima ne može trajati vječno te da nakon isteka određenom vremena ovrhu treba obustaviti. Prvi se put ta odredba pojavljuje 2005. godine u članku 180a, koji govori o provedbi ovrhe.

Između ostalog u tom se članku kaže “Ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od šest mjeseci od dostave toga rješenja banci i ako u tom roku ne predloži izmjenu sredstva i predmeta ovrhe, sud će ovrhu obustaviti”.

U kasnijoj verziji zakona ovaj se članak mijenja, no isključivo u dužini blokade koji se povećava na godinu dana, nakon čega sud mora obustaviti ovrhu.

Dakle, po sili zakon sud je u dosadašnjim godinama morao obustavljati ovrhe koje se nisu uspjele naplatiti blokadom računa i to već nakon šest mjeseci ili godinu dana, ovisno kad je rješenje o ovrsi doneseno.

Dugotrajne blokade

Na pitanje kako je pored ovog ovršnog rješenja uopće moguće da postoje blokade računa stare i više godina, odgovor je jednostavan - sud nije imao informaciju o tome koliko u pojedinom slučaju blokada na računu traje bez uspješne naplate. Kako se radi od stotinama tisuća blokiranih računa te isto toliko i sudskih rješenja o obustavi koja je trebalo ispisati, jasno je da se sudovi, ionako pretrpani zaostalim i novim predmetima, baš i nisu gurali u novi golemi posao.

Kako se čini, u posljednje se vrijeme politika promijenila i prema informacijama iz pravosudnih krugova, krenule su masovne deblokade računa i ekspresno rješavanje desetaka tisuća zaostalih ovrha, koje već godinama u blokadi drže veliki broj građana i poduzetnika. Blokadama kojima je rok za naplatu već odavno istekao, no o čemu banke kao izvršioci ovrha na novčanim sredstvima do 2011., a kasnije Fina, sud nisu obavještavali.

Kako saznajemo, suci su po službenoj dužnosti, odnosno po spomenutom članku 180a ranijih verzija Ovršnog zakona, već počeli donositi rješenja o obustavi ovrhe. Pritom rješenja pišu bez održavanja posebnog ročišta i bez inicijative stranaka, koje o obustavi doznaju tek po primitku rješenja.

Prema podacima Fine jasno je da većina blokiranih građana i poduzetnika ovrhe vuku upravo iz vremena kad je ovo zakonsko rješenje bilo na snazi, a prema tome po njemu se blokade mogu i rješiti. No, iako informacije govore kako su sudovi krenuli u rješavanje nagomilanih ovrha i sami, deblokadu računa možete pokrenuti i sami te od suda zatražiti da ovrhu koja vas opterećuje toliko godina konačno i obustavi.

Potvrđuje nam to i sudac Općinskog suda u Zadru, ovršni stručnjak i koautor obimnog priručnika o novom Ovršnom zakonu, Vladimir Rončević.

-Sud jest to bio po sili zakona dužan napraviti, no u pravilu bi stranka trebala inicirati taj postupak, dakle zatražiti od Fine podatak je li ovrha naplaćena i koliko dugo traje te s tom informacijom sudu proslijediti prijedlog za obustravom ovrhe po članku tom i tom. Na Fini također možete dobiti i informaciju o ovršnom rješenju i sudu koji ga je donio, a kojem morate poslati prijedlog za obustavu ovrhe. Kako se rok mijenjao od šest mjeseci u zakonu iz 2005. do godine dana po zakonu iz 2008. te na tri mjeseca prema zakonu iz 2012., o tome ovisi i nakon koliko vremena u blokadi možete zatražiti obustavu i na koji od tih zakona ćete se pozvati u prijedlogu. Bilo je i dosad takvih slučajeva, dakle kad bi sud dobio ranije od banaka, a sad od Fine informaciju da je rok istekao, to bi se obustavljalo. Sad je problem što više ovrhe ne idu na sud nego direktno na Finu, no obzirom da u novom zakonu više nema tog članka, ovrha se upiše u očevidnik i to vam stoji, nažalost, do sudnjeg dana ili dok se god ne naplati. Dakle, umjesto da bude sve bolje po ovršenike zakon ide sve gore, no ipak treba uzeti u obzir i drugu stranu koja ima potraživanja i razumjeti da je ovrha ponekad jedini način da se dugovanje naplati. - zaključio je Rončević.

( izvor narodni-list / uredio anonymous )