Novi težak skandal potresa Vatikan: Papi stančić od 50 kvadrata, a kardinali žive kao prinčevi

„Barem trideset kardinala živi u stanovima prostranijima od moga“, rekao je iskreno indigniran kardinal Tarcisio Bertone novinarima Corrierea della Sera, kada su ga uhvatili propitivati da komentira činjenicu što je njegov menadžer od povjerenja pod vatikanskom istragom, jer je iz novca za pedijatrijsku bolnicu „izdvojio“ 400.000 eura za adaptaciju Bertoneova penthousea u vatikanskoj Palači sv. Karla, točno nasuprot Domu sv. Marte, gdje papa Frane živi u apartmanu br. 201, u pedesetak četvornih metara (a još jednu sobu koristi kao ured).

Nekadašnji državni tajnik Benedikta XVI. i bivši kamerlengo Svete Rimske crkve tom se prilikom još jednom potrudio naglasiti da stan u Palači sv. Karla, u koji je useljen po izlasku iz apartmana državnog tajnika na prvom katu Apostolske palače, nema 700 četvornih metara, kako se pisalo, nego manje, i da terasa nije samo njegova nego pripada svim stanarima, među kojima su kardinali Domenico Calcagno (predsjednik Uprave imutka Apostolske stolice, koji ima i u privatnom vlasništvu nedaleki 6,5-sobni stan, a koristi i vatikansko imanje u San Giuseppeu na prostoru od oko 20 hektara) te bivši patron Suverenoga Malteškoga Viteškog Reda Paolo Sardi, u stanovima koji zajedno imaju površinu Bertoneova, te Attilio Nicora u znatno manjemu, u kojemu je do smrti živio poljski kardinalAndrzej Deskur.

Terasa prokišnjava

U tom pogledu kardinal Bertone jest u pravu. Za njega su u jedan spojena dva stana na trećem, zadnjem katu Palače: jedan prazan otkako je umro posljednji stanar 2013., dok je drugi ispražnjen preseljenjem udovice jednoga od visokih vatikanskih civilnih dužnosnika. Tako je dobiven stan od oko 440 četvornih metara. Ne znate u kakvom je to stanju bilo, terasa je prokišnjavala ravno u moju spavaću sobu, požalio se Bertone novinarima.

I potužio (kao i još neki kardinali) da je stanove u tim starim palačama užasno skupo zagrijati. Naime, struju i vodu ipak plaćaju sami. A ne troše sami.

Kardinali su neoženjeni, ali ne žive sami. Netko im mora kuhati, netko im se stara o garderobi, netko sve to čisti, netko ih – ako su bolesni ili oslabjeli – treba njegovati. Ne bi to stigla samo jedna žena. U načelu u stanu imaju barem dvije redovnice, šutljivu i pokornu radničku klasu, osobito ako stižu iz neke slabije razvijene države – Talijanke brane svoje klasne i rodne interese. Tu je još barem jedan osobni tajnik koji služi i kao vozač ako zatreba.

Odbiju li se časne, obično u zajedničkoj nevelikoj spavaonici, tu su još svakojake dvorane: za čekanje, za televiziju, za blagovanje, oficijelni studio, privatni studio, biblioteka, napokon i kapela. Pa dugački hodnici, kuhinja i kupaonice.

Naravno da sav taj prostor nije gol. U njemu je namještaj, u njemu su slike, pa i renesansne i barokne, u kapelama su ikone, pa i pozlaćene. Neki od tih stanova su po umjetninama pravi mali muzeji, na žalost nedostupni publici. Za kardinala Angela Comastrija, arhiprezbitera Vatikanske bazilike sv. Petra i Papina vikara za Državu Vatikanskoga Grada, Corriere della Sera u subotu navodi da živi u rezidenciji od oko 800 četvornih metara u Kanoničkoj palači i da među slikama na zidovima ima i Rafaela. Ti kardinali žive baš prinčevski.

Sedam kupatila

Ima stanova koji su pogolemi, a ne mogu se dijeliti jer su baš takvi dio baštine. Dva su u Apostolskoj palači koja se nadvija nad Trg sv. Petra. Jedan je Papinski apartman koji zaprema treći kat Palače. PapaBergoglio se u nj nije htio ni useliti. To je demagogija, tvrdi novinarima emisije Le iene jedan od intervjuiranih kardinala, "ionako košta jer ga treba održavati“.

Ipak Papa onamo dolazi svake nedjelje da bi s prozora kabineta svojih prethodnika izmolio podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja (odnosno, u ovo uskrsno doba, antifonu Kraljice neba). Drugi je stan kardinala državnog tajnika Pietra Parolina na prvom katu Apostolske palače.

Taj stan zauzima manji dio kata, a veći zauzimaju uredi državnog tajnika i njegovih tajnika. Kat između, onaj drugi, Papa i dalje koristi u reprezentativne svrhe (u Privatnoj biblioteci prima državne i vladine poglavare, u dvoranama održava neke od skupova).

Slično je i s rezidencijom guvernera u Palači Guvernerata u Vatikanu, koju zovu Settebagni, kao i naselje sjeverno od Rima, jer je neki od prethodnika, piše Il Messaggero, dao urediti sedam kupatila, po jedno za svakog člana domaćinstva i jedno za goste.

Te tri rezidencije vezane su uz dužnost: Benedikt XVI. napustio je svoju čim se odrekao dužnosti, njegov državni tajnik Bertone je otezao odlazak dok mu nisu uredili novi stan, a kardinal Giuseppe Bertello, predsjednik Guvernerata Države Vatikanskoga Grada, već sada zahtijeva od Uprave imutka Apostolske stolice (APSA) da mu nađe odgovarajući stan za godine koje mu preostaju kad dogodine, navršivši 75, napusti tu dužnost.

Ima ipak i kardinala za koje je potrošeno više da bi se adaptirao veći i povijesno vredniji prostor od onoga kojega se dokopao kardinal Bertone. Njegov prethodnik na dužnosti državnog tajnika i sadašnji dekan Svetoga kardinalskog zbora Angelo Sodano dao je za svoj smještaj potpuno preurediti nekadašnju povijesnu zgradu Papinskoga etiopskoga kolegija unutar Vatikanskih vrtova.

Dobio je tako rezidenciju prostraniju, navodno, od 600 četvornih metara, a time i od prostora koji u bivšem samostanu Mater Ecclesiae dijele papa emeritus Benedikt XVI. i njegov dugogodišnji osobni tajnik, ujedno i prefekt Papinskog doma nadbiskup Georg Gänswein. Ispod Sodana u istoj palači i na otprilike istom prostoru smjestio se bivši predsjednik Guvernerata, kardinal Giovanni Lajolo.

Malo će se proširiti

Kardinalima je, uostalom, po protokolu stoljećima pripadao isti tip počasti kao i kneževima (prinčevima) po rođenju. Neki im protokoli to i danas priznaju, iako se veoma rijetko još primjenjuje formula po kojoj ih nazivaju "uzoritim kneževima Svete Rimske crkve".

Nije čudno da su im nekada pripadali prinčevski apartmani – ali i danas im pripadaju. A kako im se broj umnožio (sv. Ivan Pavao II. je zbir od 70, koji je Siksto V. utvrdio po uzoru na Sedamdesetoricu, podigao na 120 u dobi do 80 godina, tako da ih sada biva i više od 200 ukupno, a glavnina ih je u Vatikanu i oko njega, pa i kada su umirovljeni), tako im je trebalo sve više i više rezidencija. Tako da sada kardinali koji drže do sebe, poput Bertonea, spajaju dva ili više stanova da bi dobili prinčevski prostor.

Uostalom, dok su na nekoj dužnosti, stanuju besplatno, pa im je svejedno koliko je metara, a kad im ne preostane niti jedna kurijalna dužnost, plaćaju mjesečno 70 centi po metru četvornome, podnošljivo uz njihova primanja. Uz to je redovito i investicijsko održavanje rezidencije na trošak Svete Stolice.

U Palači Svetog uficija, gdje je nekada zasjedala Sveta rimska inkvizicija, uređeno je nekoliko luksuznih stanova. U najvećemu od njih, površine 445 četvornih metara, stanuje umirovljeni predsjednik Prefekture ekonomskih poslova Svete Stolice, kardinal Velasio De Paolis. Kat niže je kardinalFranc Rodé, koji je u Sloveniji izazvao skandal davši za sebe, o tuđem trošku, urediti omanji dvorac. Ovdje, bez ikakva skandala, boravi u stanu površine 409 četvornih metara.

Uostalom, malo tko se skandalizira podatkom da je kardinal Rodé bio prisan prijatelj mons. Marciala Maciela Degollada, osnivača Kristovih legionara, koje je sv. Ivan Pavao II hvalio, ali je Maciela Benedikt XVI dao smijeniti i uvesti prisilnu upravu jer je taj monsinjor pretjerao brojnim pedofilskim skandalima (a nije se ustezao ni od potomstvom plodnih heteroseksualnih veza). Što je prema tome jedan stan?

Kardinal Rodé još ima pravo na besplatan smještaj jer mu nije istekao mandat kao članu Papinskog vijeća za kulturu. Kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje kršćanskog jedinstva morao se smjestiti skromnije, na 356 četvornih metara.

I kardinal Sergio Sebastiani još je u dvjema kongregacijama iako su mu 84, pa stanuje besplatno u stanu od 424 metra.

Vođa oporbe protiv pape Bergoglia, američki kardinal Raymond Leo Burke, morao je napustiti Vrhovno sudište Apostolske signature i prihvatiti samo počasnu dužnost patrona Suverenog Malteškoga Viteškog Reda, ali to mu i dalje daje pravo na ček i na besplatan smještaj u stanu od 417 metara, a sa 405 metara raspolaže i njegov susjed, poljski kardinalZenon Grochołewski.

Još veći, ali na prekrasnom položaju, ima argentinski kardinal Leonardo Sandri. Njegov stan od 521 metra četvornoga zauzeo je najviši kat palače u čijem je prizemlju i na prvom katu Ured za novinstvo Svete Stolice. S njegovih prozora puca izravan pogled na Trg Svetog Petra, fasadu i kupolu Vatikanske bazilike.

Vele da krasan vidik uživa prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda indijski kardinal Ivan Dias. Rezidencija tog prefekta je na Gianicolu, brdu južno od Vatikana, s kojega se pruža prekrasan vidik na sav Rim. Ondje prefekt stanuje samo dok je na toj dužnosti. Njegov dikasterij je ekonomski neovisan od Svete Stolice – eto zašto kardinala prefekta zovu „crvenim papom“ („crni papa“ je general Družbe Isusove).

Nema javnih podataka o zajamčenim primanjima kardinala. Objavljeni podaci se razlikuju, i to poprilično. A Sveta Stolica – baš kao ni britanska Kraljica – niti demantira, niti komentira.

Cigarete i drugo na popust

Claudio Rendina je prije devet godina objavio da Uprava imutka Apostolske Stolice (APSA) svakome kurijalnom kardinalu u redovitim mjesečnim obrocima godišnje isplaćuje 150.000 eura neto na ime „kardinalskog čeka“ (koji je zamijenio nekadašnji „kardinalski tanjur“).

Osim toga, svakom kardinalu, bio u Kuriji ili ne, pripada i „kardinalski svežnjić“ (rotolo cardinalizio): dividenda rente koju baca imutak Svetoga kardinalskog zbora, dakle njihove zajedničke prebende (u što ne pripadaju eventualne prebende koje uživaju po inim svojim biskupskim ili ostalim naslovima).

Taj se svežnjić isplaćuje dvaput godišnje: o Uskrsu i o Božiću. Naravno da se tu ne računaju dobrovoljni prilozi pojedinim kardinalima. U Vatikanu neoporezivi, a i u državama koje su tako Vatikanu potpisale.

Drugi i brojniji izvori tvrde da je svota manja i da obuhvaća tek nekih 5000 eura mjesečno neto, koliko dobivaju kardinali s dužnostima u Kuriji. Na istim ili sličnim mjestima (npr. predsjednikâ papinskih vijeća ili papinskih povjerenstava) nadbiskupi koji (još) nisu kardinali dobivaju od 3000 do 4000 eura mjesečno neto.

Kao što smo vidjeli, ni jedni ni drugi ne troše na stanarinu dok su bilo na kojoj kurijalnoj dužnosti (zato, navodno, svaki kardinal nastoji sve do navršenih 80 godina ostati članom bilo kojeg dikasterija, a po mogućnosti i dulje; kad nekome Papa odmah očisti sve, smatra se da je u nemilosti, poput Bertonea koji je morao funkciju kamerlenga prepustiti Jeanu Louisu Tauranu; iznimka je samo dekan Kardinalskog zbora). Ali i kada ostanu bez ijedne dužnosti, plaćaju samo dio stanarine.

Osim toga, u vatikanskim opskrbnim centrima (gdje se ionako ne plaća PDV, pa je roba utoliko jeftinija nego u okolnoj Italiji) kardinali imaju pravo na 15 posto popusta u cijeni za količine koje odgovaraju potrebama njihova domaćinstva (dakle i osoba koje s njima žive).

Imaju pravo na 20 posto popusta na 200 kutija cigareta mjesečno (ionako jeftinijih, jer nema poreza ni trošarina – stoga ne smiju kupiti više od 500 kutija mjesečno, i pušenje je grijeh), također 20 posto popusta na odjeću.

Pripada ih mjesečno 100 litara goriva za automobile besplatno i još 300 litara s popustom od 15 posto. To doznajemo iz pisma koje je glavni tajnik Guvernerata Države Vatikanskoga Grada o. Fernando Vérgez Alzagauputio kardinalu Georgeu Pellu, kada je dotadašnji sydneyski nadbiskup postao prefektom novouspostavljenoga Ekonomskog tajništva pape Frane.

Nismo uspjeli doznati tko plaća automobile, katkada veoma skupe, kojima se voze pojedini kardinali, koji put samo po 400-500 metara (ne svi: dok je bio kardinal, Josepha Ratzingera sam sretao kako pješke ide od Palače Svetog uficija do Brončanih vrata Apostolske palače, ali to je prelat kojemu nije bilo teško pozdraviti prvi ako sam bio rastresen pa ga ne bih na vrijeme vidio: više jedinstven nego rijedak)

Može li drukčije? Bogme može. Kardinal Georges Cottier, koji je umro prekjučer u rimskom Gemelliju, ostao je u istome omanjemu dvosobnom stanu koji je dobio na raspolaganje kad je postao papinski teolog. Živio je po dominikanskoj reguli, skromno, sam je odgovarao na telefon – i uvijek je pritom bio ljubazan.

Kardinal Bertello, piše Il Messaggero, moli da mu APSA dodijeli osrednji stan, manji od 120 metara četvornih. Rimski list tvrdi da je to novi trend, poslije Bertoneove afere.

Proizlazi da se može živjeti pristojno i kao kardinal, samo treba htjeti.

Članovi kućnog savjeta

Angelo Comastri (Kanonička palača) oko 800 m2 (?)
Angelo Sodano (Etiopski kolegij) više od 600 m2 (?)
Jozef Tomko (Palača Convertendi) više od 600 m2 (?)
Giovanni Lajolo (Etiopski kolegij) više od 600 m2 (?)
William Joseph Levada (Ulica pomirbe) 524 m2
Leonardo Sandri (Ulica pomirbe) 521 m2
Roger Etchegaray (Palača sv. Kaliksta) 472,05 m2
Marc Oullet (Borgo Pio) 467 m2
Javier Lozano Baragan (Palača sv. Kaliksta) 465,61 m2
James Francis Stafford (Palača sv. Kaliksta) 453,63 m2
Velasio De Paolis (Palača Sv. uficija) 445 m2
Paul Poupard (Palača sv. Kaliksta) 442,9 m2
Ennio Antonelli (Palača sv. Kaliksta) 440,7 m2
Tarcisio Bertone (Palača sv. Karla) oko 440 m2
Sergio Sebastiani (Borgo Pio) 424 m2
Raymond Leo Burke (Borgo Pio) 417 m2
Franc Rodé (Palača Sv. uficija) 409 m2
Antonio Maria Vegliò (Palača sv. Kaliksta) 407,25 m2
Zenon Grochołewski (Borgo Pio) 405 m2
Kurt Koch (Palača Sv. uficija) 356 m2
Francis Arinze (Borgo Pio) 353,5 m2
Peter Turkson (Palača sv. Kaliksta) 338,40 m2
Robert Sarah oko 300 m2
Andrea Cordero di Montezzemolo oko 300 m2
Angelo Amato oko 260 m2

Laži o blindiranju

Jednom od kardinala, dok je izlazio iz najluksuznijeg mercedesa, novinari emisije Le iene dobacili su da papa Frane stanuje u hotelskom apartmanu Doma sv. Marte i da se po Americi vozio u fiatu 500. „Da, fiat 500, pa je trebalo platiti 200.000 dolara za njegovo blindiranje!“, glasio je otrovan kardinalov odgovor. On stavlja gledatelja pred dvojbu: ili je Papa licemjer (naizgled štedi i pritom pravi još veći trošak), ili je kardinal klevetnik.
Nimalo pohvalna dilema. Indirektno razriješena u petak: Nadbiskupija u New Yorku prodala je baš taj automobil na licitaciji, isklična cijena bila je 24.695 dolara, indicija da ni o kakvoj blindiranosti nije bila riječ, a postignuta je cijena od 300.000 dolara. Jednako je prije prodan i automobil koji je papa Frane koristio u Philadelphiji. Toliko o Papinoj "rastrošnosti" i kardinalskoj istinoljubivosti.

Petrov novčić: sirotinji jedan, a kneževima tri

Rekli smo da održavanje tih prinčevskih apartmana pada na račun Rimske kurije – a nezgodan je podatak da je Kurija u deficitu. Njezin deficit „krpa“ Papa, dijelom iz Petrova novčića. To je milodar koji katolički vjernici širom svijeta, obično o sv. Petru i Pavlu, 29. lipnja, namjenjuju Papi i kojim on raspolaže kako najbolje smatra.
Prema navodima Gianluigija Nuzzija, temeljenima na dokumentima koje mu je predao monsignor Vallejo Balda (pa mu i za to sude), od 10 Petrovih novčića šest odlaze na smanjenje deficita Kurije, dva na zatvoreni račun, a preostala dva siromasima. E sad, u evanđelju piše da je apostolskom blagajniku Judi iz Iškariota, koji je prigovorio kako se nard mogao prodati i utržak dati siromasima umjesto da se njime pomažu Isusove noge, Gospodin odgovorio da će siromaha biti uvijek, a da Njega neće biti – ali, kako sada stvari stoje, čini se da će uvijek biti i kardinalâ i Kurije. Iz milodara trošiti trostruko više na kardinale nego na sirotinju čini se ipak nerazmjernim.

( izvor Slobodna Dalmacija / uredio anonymous )