UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U PROZORU DONACIJA

ponedjeljak, 14. ožujka 2016.

ŠTO KAD SUDCI NE POŠTUJU ZAKON! Jesu li ljudska prava zajamčena Europskom konvencijom zaštićena pred sudom u Hrvatskoj?




Svaki čovjek koji živi u Hrvatskoj s pravom očekuje učinkovitu, pravednu i brzu pravnu zaštitu. Najčešće im se takva očekivanja ne ispune, i to iz više razloga. Posljednje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku donekle su i ubrzale tijek sudskog postupka, međutim, povlači li brza sudska odluka i manji broj sudskih parnica za sobom i pravednu i poštenu odluku suca koja štiti prava pojedinaca?

Jesu li ljudska prava zajamčena Europskom konvencijom zaštićena pred sudovima u Hrvatskoj?

Kakva je zaštita građana od strane hrvatskih sudova i imaju li svi građani jednako pravo na učinkovitu sudsku zaštitu?

Načelo učinkovite sudske zaštite je opće načelo prava Zajednice koje proizlazi iz ustavnih tradicija država članica, a sadržano je u člancima 6. i 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava te je potvrđeno u članku 47. Povelje EU o temeljnim pravima.

Prema načelu suradnje navedenom u članku 10. EZ, na državama članicama je da osiguraju sudsku zaštitu prava pojedinca koja su zajamčena pravom Zajednice. Ako ne postoje pravila kojima Zajednica regulira određeno pitanje, na domaćem je pravnom sustavu svake države članice da odredi sudove i tribunale koji će biti nadležni i propisati detaljna postupovna pravila koja reguliraju zahtjeve za zaštitu prava pojedinca koja proizlaze iz prava Zajednice.

Učestalo je nezadovoljstvo sudskim odlukama hrvatskih sudova. Ponajviše je to izraženo u situacijama kada građani dožive na svojem slučaju nepravdu, dok se istovremeno za teška kaznena djela presude ruše od strane Vrhovnog suda, postupci obnavljaju, a počinitelji vrlo često puštaju i na slobodu. Određene kazne su vrlo blage, pa se tako događa da izjednačeni u kaznama budu i počinitelj kojeg se tereti za neku štetu u iznosu od 15-20.000 kn pa i manje nastalu nehaja ili iz neznanja, s osobom koju se tereti za štetu od nekoliko milijuna nastalu zlouporabom položaja, ili s prouzročenja smrti nekih osoba.

Pred sudovima RH nisu sve stranke jednake

Dokazuje to niz sudskih postupaka i odluka u tim postupcima. Načelo suradnje s EZ propisuje da je Hrvatska dužna osigurati sudove koji će pružiti učinkovitu pravnu zaštitu osobama s prebivalištem na području Republike Hrvatske.  To je potvrđeno Poveljom EU o temeljnim pravima u članku 47. 
Na žalost, sporovi se vrlo često vode i duže od 23 godine, što nikako ne predstavlja učinkovitu pravnu zaštitu, dok se rješenje u tim sporovima gotovo i ne nazire. Istovremeno u sudskom postupku uvažavaju se nezakonita, krivotvorena, nadopunjena pismena i rješenja, na čiju zakonitost odnosno ništetnost bi sud morao paziti po službenoj dužnosti.
Nadopisano sudsko rješenje, bez dostavne naredbe, s deformiranim podacima stranaka i datuma
Nadopisano sudsko rješenje, bez dostavne naredbe, s deformiranim podacima stranaka i datuma
Rješenje Županijskog suda donešenog nedjeljom
Rješenje Županijskog suda donešenog nedjeljom
Morao bi, ali iz izravnih saznanja o sudskim postupcima, gotovo nikad ne pazi. Tako se događa da se pomoću krivotvorenih ugovora, ugovora bez datuma, ugovora bez potpisa, otimaju nekretnine nedužnih ljudi ili imovina, ili ih se pak osudi za krivnju iako im je u sudskom postupku podmetnuta krivotvorena isprava ili lažno svjedočenje.

Nelegalno financijsko poslovanje cvjeta u RH

Isto tako je nesporno da su sudovi u cijeloj Hrvatskoj određivali ovrhe na nekretninama u vlasništvu dužnika nelegalnih austrijska RBA i drugih zadruga, te nelegalnih kreditnih ureda koji su na području Hrvatske poslovale, ugovarale kredite i sklapale ugovore iako za te radnje nisu imale potrebne dozvole, nisu imale otvorenu podružnicu u Republici Hrvatskoj, a najčešće, njihovi predstavnici nisu bili osobno ni prisutni potpisu ugovora, pa ti ugovori nisu sklopljeni prema propisima i Zakonima Republike Hrvatske, osim toga, nemaju ni nadovjeru (Apostille), koja je obvezna za ugovore i akte sklopljene sa stranom fizičkom ili pravnom osobom, jer se time takav dokument legalizira na području Hrvatske.
Često se dogodi i da se sudovi i državne institucije suprotstavljaju pravomoćnim sudskim odlukama, što je protuustavno.

"Svatko je u Republici Hrvatskoj dužan poštovati pravomoćnu sudsku odluku i njoj se pokoriti!"

Ustav RH
Poznat je slučaj gdje Ivanke Osmak koje među prvima pobijedila kriminalnu organiziranu mafijašku skupinu koja se bavila kreditnim prijevarama i otimanjem nekretnina građanima na prijevaran način, nelegalnim kreditima, te Ugovorima o kupoprodaji kojima su prenosili nekretnine na kreditore. Račun gdje Osmak u FINI je bio blokiran (još uvijek je) za iznos veći od 400.000,00 kn, iako je ona presudom dokazala da su te pravne radnje ništetne. Sud je naložio da se ovrha obustavi i da se briše založno pravo s njene nekretnine, međutim, FINA je odbila postupiti po toj pravomoćnoj presudi.
IVANKA Osmak - KREDITNI UREDI 005  Pravomoćne presude O ništetnost ugovora o kreditu

Tko je to u FINI nadležan osporavati pravomoćnu sudsku presudu kad to ne može nitko osim Vrhovnog ili Ustavnog suda RH?

FINA  je sebi uzela za pravo da osporava valjanost pravomoćne sudske presude, tvrdeći da se navedena presuda ne odnosi na blokadu žiro računa gdje Osmak iz razloga jer su ti nelegalni kreditori radili na način da su: jedni ugovarali kredite, drugi su sklapali ugovore o kreditu, trećima je predana bjanko zadužnica ili administrativna zabrana, te su te treće tvrtke blokirale račune i plijenili sredstva, dok su dužnici dobivali račun plaćati kredit na račune četvrtih pravnih osoba. Na taj način su pokušali zamesti tragove svojeg financijskog poslovanja i onemogućiti pravosudni sustav da ih se zaustavi u njihovim nezakonitim aktivnostima. Iako su ti prodavači kredita bili pritvoreni duže vrijeme, protiv njih 18 dignuta je optužnica, računi građana su i nadalje blokirani, imovina im je oteta, a iz onih stanova i kuća koje nisu otete, posrednici optuženih i nadalje dužnike pokušavaju izbaciti ?? !! 

Nema adekvatne kontrole rada sudaca

Iako se svi u Hrvatskoj pozivaju na neovisnost sudstva i samostalnost sudaca u sudskim odlukama, na žalost se događa, da neke odluke i nisu samostalne, već su dogovorene iz ovog ili onog razloga. Kad sudac donese odluku koja nije utemeljena na zakonu, rješenje ili presuda morala bi biti ispitana pred višim sudom. Što kad sudac donese odluku u kojoj opterete nekog obvezom osobu koja uopće nije stranka u postupku? Osobu koja nija pasivno legitimirana, koja nema veze sa predmetnim sporom, i koja na kraju, uopće nije niti upoznata sa svim provedenim radnjama?  
Drago Raspudić - zrcalno okrenut pečat na Ugovoru  Vladimir Šplajt - Osječki sud - krečenje br.  3
Da, i takvih slučajeva ima, iu takvim situacijama osoba koju na kraju ovršuju - uopće nije imala nikakvu zakonsku zaštitu.

Što kad sudac donese nezakonitu sudsku odluku?

Događa se u praksi da sudac odluči zatražiti razrješenje i napušta sudstvo, njegove odluke ostaju na snazi. Poznata je situacija u kojoj čitav niz institucija štiti da se ne otkriju pogreške koje su načinjene u njegovom radu. Od nižeg do višeg suda. Međutim, prema Izmjenama u Zakonu o parničnom postupku odluku nižeg suda preispituje Županijski sud nakon čega je odluka konačna. Isto tako ukinuto je i pravo za zaštitu zakonitosti u sudskom postupku, osim za odluke donešene prije 2002 godine iz čega je vidljivo da nema adekvatne sudske zaštite kontrolom nižih sudova.

Problematično je što članovi obitelji sudaca s prvostupanjskih sudova odlučuju o žalbama na njihova rješenja u drugom stupnju

Hrvatski sudovi poznati su po nizu sudskih bračnih parova, zatim braće, oca i kćeri, majke i kćerke, oca i sina, koji su svi zaposleni na sudovima. Dogodi se i da je jedan od članova obitelji odvjetnik, drugi je sudac, ili jedan sudac na Općinskom sudu, drugi na Županijskom.  Nepotizam je boljka hrvatskog sudstva.   Može li se očekivati ​​pošteno suđenje ako je sudstvo premreženo rođačkim ili bračnim vezama. Međusobno imaju protok informacija, čime se bitno narušava vjerodostojnost sudskih odluka, a naročito neovisnost sudaca. 
Kontrola jednostavno mora postojati. Kakva je to zaštićena sila sudstvo, koje odlučuju o ljudskim sudbinama, imovini, pravima, a da su u svojem postupanju "bezgrješni"? Praksa pokazuje da ipak nisu bezgrješni, a da njihove pogreške građane skupo koštaju.

Sve ide na teret Države (naroda)

U konačnici pogreške sudova dužna je namiriti država. Upravo je to jedan od razloga da narod teško, ili nikako ne uspijeva dokazati da je sudac pogriješio. Sudac / sutkinja nema odgovornosti za počinjenu štetu. I nakon što se utvrdi nemar u obavljanju sudačke dužnosti, sudac uvijek može prijeći u odvjetništvo, ili se kandidirati za neku drugu funkciju.

Sudstvo samo sebe nadzire

Građanin niti ne može osobno zatražiti pokretanje stegovnog postupka protiv nekog od sudaca. Isto može isključivo DSV (Državno sudbeno vijeće) i to samo na prijedlog predsjednika sudova. Sucima se ne može suditi za načinjene propuste jer iste štiti doživotni imunitet, ali se za njihove pogreške može tužiti država koja je dužna i namiriti štetu ukoliko ista bude potvrđena.
Donedavno je bilo zabranjeno i komentiranje sudskih presuda, iako su iste javno dostupne svima u aplikaciji  e-oglasna čime Ministarstvo pravosuđa direktno krši Zakon o obveznoj anonimizaciji sudskih odluka i Zakon o zaštiti osobnih podataka, pa i odredbe Kaznenog zakona, kojima je propisana zaštita identiteta osoba u sudskom postupku i zlouporaba objavljenih činjenica. 


(izvor hazud.hr / Autor : Nada Landeka / uredio anonymous 

Nema komentara:

Objavi komentar