UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U PROZORU DONACIJA

četvrtak, 20. srpnja 2017.

EVO ZAŠTO KANADERI NISU GASILI POŽAR KOD SPLITA: Preusmjereni su na Plenkovićev Hvar gdje mu obitelj ima tvrtku i vinograde!


“Kanaderi nisu mogli gasiti  kod Splita zbog bure pa su otišli gasili požar na otoku Hvaru”, rekao je Premijer Andrej Planković nakon što je drugi grad po veličini umalo zadesila vatrena stihija nezapamćenih razmjera.
No, ono što Planković nije spomenuo jest činjenica da je toga dana, točnije u ponedjeljak 17.srpnja intenzitet bure na splitskom području i na otoku Hvaru bio gotovo isti. Stoga se postavlja pitanje, kako to da kanaderi nisu mogli gasiti u okolici Splita a mogli su po Hvaru, na koji su preusmjereni?  
Valja podsjetiti da je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković predizbornu kampanju počeo upravo s Hvara, iz  mjesta Svirča gdje je rođen njegov otac i odakle potječe njegova obitelj.
Plenkovići su poznata imućnija hvarska obitelj koja se oduvijek bavila poljoprivredom. Njegov stric Zlatan Plenković, koji je preminuo prošle godine, najpoznatiji je hvarski vinar. Njegovi nasadi ‘plavca malog’ pokrivaju ogromne dijelove lokaliteta Zavale i Svete Nedjelje.


Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Plenković u Svetoj Nedjelji na Hvaru osnovao je početkom 1986. Obiteljsku tvrtku Vitis osnovao je 1991., a dvije godine poslije mijenja ime u ‘Zlatan otok‘ pod kojim posluje i danas. Plenkovićevi vinogradi s pogledom na more na vinorodnim su položajima južnih padina Hvara a tijekom godina proširili su se i u makarsko vinogorje ispod Biokova.  Vinograd u šibenskom vinogorju u vlasništvu je druge tvrtke obitelji Plenković – Vinoline.
 Plenkovići su na Hvaru već 460 godina što se može pratiti u crkvenim knjigama, a u Svirče su, prema jednoj od teorija, došli iz Omiša.
Očito je da su, zahvaljujući članu obitelji na premijerskoj poziciji, obiteljsku imovinu spremni braniti svim silama, pa i našim kanaderima.

Raklama za Plenkovićevu tvrtku:

UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU
( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!

GAYATRI ČAKLOVIĆ-HRV 1$
  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$

( izvor pouzdano.hr )

Bloger Krule poručio Plenkoviću: "Nisi ti anemičan, ti si glup"



DALMACIJA se od ponedjeljka bori s požarima, iza vatrogasaca, građana i navijača koji neumorno gase vatru neprospavana je noć, a premijer Andrej Plenković je u Split, do kojeg je požar jučer stigao, došao jutros u devet sati.

Na njegovu reakciju osvrnuo se i Jadranko Hodak, poznatiji kao Bloger Krule, a mi njegov status prenosimo u cijelosti.

"Kad ti jave da ti je mater u bolnici, ostavljaš sve... ideš u bolnicu vidjeti mater.
Kad ti jave da ti je ćaća u bolnici, ostavljaš sve... ideš u bolnicu vidjeti ćaću
Kad si premijer, pa ti jave da gori drugi po veličini grad u državi... krutemili jebo... ne čekaš 30 sati!!!... konjino asocijalno bezosjećajna.
Da je gorio Brisel... konjina bi odma odletila tamo... vako... mahuna.
Nisi ti momak anemičan... ti si glup", napisao je Krule i jasno poručio premijeru što misli o njegovoj reakciji.
Dok Plenković još nije bio ni u blizini područja zahvaćenih požarima, splitski su kuhari pripremali obroke za umorne i izgladnjele vatrogasce.

UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU

( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!

GAYATRI ČAKLOVIĆ-HRV 1$
  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$

( izvor index.hr )

Pola Dalmacije gori, a prvi čovjek Civilne zaštite je na - godišnjem odmoru!


Dobro novinarsko pravilo kaže kako u prvoj rečenici treba napisati najvažnije, pa evo: gospodin Petar Vitas, zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske, na godišnjem je odmoru, a na posao će se, bude li sve u redu, vratiti 31. srpnja. Ove godine, naravno.

U nastavku razrađujemo vijest: gospodin Vitas, zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske, na godišnjem je odmoru dva dana nakon što je vatra spalila splitska predgrađa, kuće i vozila. Požar nije ugašen, ali vjerujemo da će biti do okončanja godišnjeg odmora gospodina Vitasa.

Vatra bi, dakako, divljala i da je gospodin Vitas na radnom mjestu. Ipak, u tom bismo slučaju možda lakše proniknuli u djelovanje civilne zaštite u Splitu i okolici ovih dana.

Zakon o sustavu civilne zaštite već u članku 3. navodi „zaštitu od požara“ kao „sustav mjera i radnji utvrđenih posebnim propisima“, a potom spominje preventivne i planske aktivnosti, aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite i koordiniranje njihova djelovanja...

Piše u njemu štošta, čak i o postrojbama civilne zaštite opće namjene i specijalističkim postrojbama civilne zaštite, ima ravno 101. članak. Baš smo htjeli popričati sa zapovjednikom o stupnju realizacije normativne akribičnosti u slučaju splitskog požara.

Ali, već vam je jasno, gospodin Vitas je na godišnjem odmoru.

Dok pišemo ovaj tekst, u Splitu je na snazi preporuka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo građanima da zatvaraju prozore, klimatiziraju prostore u kojima borave, a kada izlaze da nos i usta prekriju maskom te na oči stave sunčane naočale.

Dobro je završiti s toplom ljudskom porukom: želimo gospodinu Vitasu ugodan odmor, po mogućnosti negdje izvan dometa preporuke.


UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU

( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!

GAYATRI ČAKLOVIĆ-HRV 1$
  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$

( izvor slobodnadalmacija.hr )

srijeda, 12. srpnja 2017.

PREŠUĆENI VELIKI PROSVJEDI! I IRSKA JE NA NOGAMA: Ne žele plaćati vodu jer je njihova!




Žele vas u pokornosti, zato i šute!
Europa je na nogama, potpuno destabilizirana. Ljudi se bude, prosvjeduje narod protiv naroda, i narod protiv korporacija – oligarhije koja je u potpunosti prevladala. Mediji sve prešućuju. Kreiraju stvarnost koja to nije. Masovni mediji skreću pažnju s ulica Europe na kojima vlada kaos. Osim imigranata, diljem Europe prosvjeduje se protiv Europe, protiv njene robovlasničke, kamatarske politike. Europe koja oduzima suverenitet državama, Europe koja to odavno nije. U javnosti se pokušava progurati neki lažni mir, a prikazuju se stvarnosti koje to odavno nisu. Ne, Europljani nisu mirni. Oni gore.
Oni shvaćaju da se zavjere ostvaruju, da ih se pravi budalama da im se želi naplatiti nešto što je njihovo .. i samo njihovo. Prešućen je veliki višednevni prosvjed u Dublinu. Promet je blokiran, a preko 80 tisuća ljudi prosvjedovalo je protiv ‘plaćanja vode’. Irska, baš kao i Hrvatska leži na vodi, na pitkoj vodi, međutim ta voda je nestala. Ona je privatizirana kao i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se nitko ne buni, a u Dublinu blokiran je cijeli centar grada i obustavljen je gradski prijevoz. To se zove ‘obrana nacionalnih interesa’, jer što može vrhuška protiv države – ljudi.
Zato nam i prešućuju prosvjede, a Dnevnike pune nevažnim stvarima, da ostanemo u poslušnosti, pokornosti – pred okupatorima. Da ne znamo pravu zbilju pobune, neslaganja, pravu zbilju otpora, naposljetku i same demokracije.


Irci ne prosvjeduju prvi put. Na stotine tisuća ljudi diže se na svaki mig demokracije. Od subote oni prosvjeduju protiv plaćanja vode, a što mi činimo? Znamo li di je naša voda? Znamo li da kada je građanima Gunje bila potrebna pitka voda, da je mi nismo imali? Da smo prodavali ‘Todorićevu’ vodu? Mi, Hrvatska koja je obasuta nevjerojatnim kolićinama vode morali smo plaćati vodu za svoje sugrađane? Znamo li to? Zašto šutimo? Jednog dana kada ‘privatizatori’ zavrnu pipu, ‘jer tko ima vodu i sjeme ima i čovjeka’ što ćemo onda reći? Ništa, tada će biti kasno za svaki oblik demokracije – glasa.

UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU

( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!

GAYATRI ČAKLOVIĆ-HRV 1$
  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$
( izvor dnevno.hr ) 

POVIJESNA ODLUKA TALIJANSKOG VRHOVNOG SUDA 'Ako ste gladni i siromašni, iz dućana slobodno možete ukrasti malo hrane'



Nije kazneno djelo ako gladan ukrade malo hrane – presudio je talijanski Vrhovni kasacijski sud, poništivši tako presude drugostupanjskoga prizivnog suda u Genovi. U talijanskome pravnom sustavu presude Vrhovnoga kasacijskog suda vrijede kao presedan u tumačenju zakona, pa se niži sudovi kasnije moraju pridržavati tih kriterija.

Posrijedi je beskućnik, Roman Ostrjakov, 30-godišnjak ukrajinskog državljanstva, koji je u veljači 2012 u nekome genoveškom samoposluživanju došao na blagajnu platiti paket grisina, a u džep je sakrio komad sira i pakovanje hrenovki, ukupne vrijednosti 4,07 eura.

Dopustivo je pitati se: vrijedi li za takvu svotu pokretati sudski postupak koji prolazi kroz osnovni, pa prizivni, pa vrhovni sud, ne samo radi sudskog troška, nego i radi vremena koje se tu utroši, dok se ozbiljni kriminalni slučajevi vuku godinama i eventualno stignu do zastare, jer nema dovoljno sudskog osoblja? Vrijedi, smatraju pobornici sustava, jer je posrijedi princip: nijedno kazneno djelo nekažnjeno, pa odgovaraju retoričkim protupitanjem: čemu zakon ako ga ne primjenjujemo? I tako se loptica vraća zakonodavcu.

U Italiji nije rijedak slučaj da policajci, kad otkriju da je netko ukrao malo hrane zbog gladi, sami plate protuvrijednost, iz svog džepa (a u Italiji policijske plaće nisu nipošto visoke). Ali ako je kazneno djelo prijavljeno, ni policija, ni tužilaštvo, nemaju pravo odustati od gonjenja. Ono je u talijanskome pravnom sustavu obvezatno: samo sudac smije odbaciti optužni prijedlog, odnosno presuditi u korist optuženoga. Štoviše, ako tužilac smatra da nema mjesta daljnjem gonjenju, sudac može presuditi da ima. Sudac je samostalan i neprikosnoven, iznad njega je samo viši sud.

I tako je beskućnik Ostrjakov pred Osnovnim sudom Sudišta u Genovi osuđen na šest mjeseci zatvora (10,5 sati za svaki eurski cent), uvjetno na dvije godine, na globu od 160 eura i, naravno, na plaćanje sudskih troškova. Beskućnik nije imao novaca ni za kruh, naravno ni za globu, kamoli za žalbu. Žalio se, međutim, tužitelj, zahtijevajući blažu inkriminaciju i manju kaznu. U talijanskome pravosudnom sustavu i tužilac i sudac su magistrati (nema odvojenih karijera, tako da je dopustivo preći s tužilačkog na sudački posao i nazad, ali to nije čest slučaj). I jedan i drugi prvenstveno moraju težiti pravdi.

Tužiočev zadatak nije nadmudriti branitelja i dobiti parnicu, što košta da košta, nego prikupiti elemente za pravednu presudu. Tako je tužilac smatrao da je sudac pogriješio osudivši beskućnika za krađu. Tužilac je ocijenio da je posrijedi bio pokušaj krađe: neki kupac je upozorio čuvara i on je beskućnika zaustavio prije nego je izišao iz dućana i tako dovršio kazneno djelo krađe, pa da ga sljeduje samo 100 eura globe. S tim zahtjevom je izišao pred Prizivni sud – i izgubio. Prizivni je potvrdio presudu Osnovnog suda.

Ali se tužilac nije dao. I tako je, nakon četiri godine sudovanja za 4 eura – ali i za princip, koji je neprocjenjiv – Peti kazneni odsjek Vrhovnoga kasacijskog suda presudio da djelo nije kazneno. Naime, kažu, tužilac nije u pravu da je krađa pokušana. Ona je dovršena. Otegotna bi okolnost bila što je Ostrjakov već hvatan u krađi malih količina hrane. Međutim, obrazlaže sud, 'stanje u kojemu je optuženik i okolnosti u kojima je prisvojio robu pokazuju da je prisvojio to malo robe da bi zadovoljio hitnu i neutaživu potrebu za hranom, djelujući dakle u stanju nužnosti'. U talijanskome pravu primjenjuje se formula iz rimskog prava: ubi maior, minor cessat(u slobodnu prijevodu: pred jačim razlogom gasi se slabiji razlog).

A glad je refleks instinkta preživljavanja, ukrasti onoliko koliko je bitno da se preživi važniji je razlog od obrane privatnog vlasništva – upozorava Vrhovni kasacijski sud. Pa je stoga prihvatio optužni prijedlog Vrhovnog tužilaštva: da ta krađa nije kazneno djelo. Znači li to da sud smije, zbog valjanih socijalnih odnosno humanih razloga prekršiti zakon? Naravno da ne – talijanski zakon naime predviđa da stanje nužnosti može dokinuti kaznenost nekoga inače neprihvatljivog čina.

UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU

( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!!

  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$

(izvor jutarnji.hr )

utorak, 11. srpnja 2017.

OBJAVLJENI DOKUMENTI Marić je znao sve o stanju u Agrokoru, ali je lagao


OBJAVLJENI su dokumenti koji pokazuju da je ministar financija Zdravko Marić znao sve o situaciji u Agrokoru još prošle godine, ali je o tome lagao javnosti. 


Naime, tjednik Nacional u novom broju objavio je interne dokumente Hrvatske banke za obnovu i razvoj, u kojoj je Zdravko Marić i dalje šef Nadzornog odbora, a koji pokazuju da je Uprava HBOR-a još krajem 2016. bila detaljno upoznata s ozbiljnim poslovnim problemima u kojima se našao Agrokor.

Kao šef Nadzornog odbora, Marić je nesumnjivo bio upoznat s tim dokumentima, ali je HBOR unatoč tome krajem prošle godine kreditirao posrnuli Agrokor s 48,3 milijuna eura. Podsjetimo, Marić je prije ulaska u politiku radio upravo u Agrokoru, u kojem je radio kao izvršni direktor zadužen za tržišta kapitala.

"Ti dokumenti pokazuju da taj kredit uopće nije trebao biti odobren. Bude i sumnju da je Agrokor prevario HBOR kada je slao podatke o poslovanju tih tvrtki, što može pomoći istražiteljima koji već tjednima istražuju kako je Agrokor poslovao. Nađite mi jednu tvrtku koja je unatoč navedenim i jasno opisanim rizicima ipak dobila toliki kredit. Javnost treba na temelju te dokumentacije još jednom procijeniti kakvu je ulogu u cijelom tom slučaju imao Marić, a posredno i vlada", rekao je Nacionalu izvor koji im je dostavio dotične dokumente.

Kredit odobrio Nadzorni odbor na čelu s Marićem


Kako je Index već pisao, sporni kredit Agrokoru morao je odobriti Nadzorni odbor koji čini deset članova, od čega su šest ministri u vladi Andreja Plenkovića. Iako se Marić zbog svoje dobro poznate povezanosti s Agrokorom izuzeo od glasanja prilikom donošenja odluke o spornom kreditu, to ne umanjuje njegovu odgovornost kao šefa Nadzornog odbora HBOR-a koji je znao za rizike koje nosi davanje tolikog kredita Agrokorovim tvrtkama, a s obzirom na stanje u kojem su se nalazile krajem prošle godine.

U isto vrijeme su drugi kreditori počeli ozbiljno propitkivati ima li smisla i dalje kreditirati Agrokor, s obzirom na probleme u kojima se našao, zbog čega je vrijednost dionica Agrokorovih tvrtki počela ozbiljno padati, ali HBOR koji nadziru vladini ministri na čelu s Marićem nije imao tih dvojbi.

Agrokor dobio kredit HBOR-a unatoč poreznom dugu
Podsjetimo, za četiri tvrtke iz koncerna Agrokor vlasnika Ivice Todorića, početkom godine odobreni su krediti HBOR-a u visini od 378 milijuna kuna. Naime, kako nam je potvrđeno iz HBOR-a, korisnici kredita su Agrokorova Zvijezda koja je dobila 10 milijuna eura kredita, Ledo koji je dobio 5 milijuna eura, a PIK Vrbovec je dobio 20 milijuna eura kredita i to po liniji programa Pripreme izvoza. Jamnici je pak odobreno 15 milijuna eura kredita po programu Izvoza - IBRD.

Iako je već tada bilo jasno da je Todorić u velikim problemima, zbog kojih je vjerojatno i tražio još jedan kredit, očito nije bilo razloga ili ih nitko nije vidio da mu se ne odobre ti krediti. Naime, tvrtke su mogle doći do povoljnog aranžmana bez obzira na eventualni dug prema državi.

"Potvrda Porezne uprave o stanju obveza prema državi sastavni je dio dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev za kredit. Postojanje poreznog duga nije kriterij za odbijanje zahtjeva, ali u slučaju da postoji porezni dug, od klijenta se traži dodatno obrazloženje i način reguliranja porezne obveze", odgovorili su Indexu iz HBOR-a kada nas je zanimalo kako je Todorić uopće mogao dobiti kredit.

Plenković branio Marića i odobrenje spornog kredita Agrokoru


Podsjetimo, sporni kredit u saborskog raspravi o Lex Agrokoru komentirao je i premijer Plenković, ustvrdivši da u njemu nema ništa sporno.

"Što se tiče kredita koje je dao HBOR, prošli su kreditni odbor, sredstva su data s namjenom nakon što se vidjela dokumentacija i tu nama ništa sporno", rekao je Plenković početkom travnja ove godine.

Marić krajem siječnja: Agrokor je dobra kompanija


"Agrokor je i dalje dobra kompanija, ne vjerujem da će doći do bankrota", rekao je Marić 26. siječnja, pa dodao: "Proteklih godinu dana kao ministar pratim Agrokor kao i svaku drugu kompaniju. A što se tiče same situacije, mislim da su i iz same kompanije jučer u priopćenju jasno naznačili da ne postoje rizici što se tiče njihovih obveza u dogledno vrijeme".

Da je Marić morao znati za situaciju u Agrokoru još krajem prošle godine, nedavno je potvrdio i vladin izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak koji je u svibnju rekao da se to u poslovnim krugovima znalo dobrano prije početka 2017. godine.



'Plenković treba dati ostavku na mjesto predsjednika Vlade'

UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU
( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!!

  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$

( izvor index.hr )


Ministar Marić: Uskoro počinje rast kamatnih stopa



MINISTAR financija RH Zdravko Marić izjavio je za HRT da je MMF došao u jednom partnerskom odnosu prema državama cijele srednjoistočne Europe kako bi pomogao svojim savjetima - da se što prije pojača gospodarski rast i napravi proces konvergencije prema državama gospodarski razvijenijim od ove regije.

"To je misija o kojoj smo guverner Boris Vujčić i ja razgovarali s Christine Lagarde, glavnom direktoricom MMF-a, koja dobro poznaje situaciju u ovoj regiji", rekao je Marić u Dubrovnik gdje se održava konferencija "Ubrzavanje realne konvergencije u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi - uloga upravljanja i institucija".
Na pitanje što treba učiniti da bi se ubrzao rast od 2,5% ili 3%, ministar Marić kazao je da je odgovor kratak - nastavak provedbe strukturnih reformi.
"Samo su to mjere koje mogu pojačati potencijalni gospodarski rast. Hrvatska danas ima stopu rasta nešto od preko 3% što je dobro nakon šest i pol godina recesije. To je stopa koja je počela generirati radna mjesta i to je ono što mi najviše i trebamo. Sigurno je da svi želimo kudikamo više stope rasta koje će generirati i više stope zaposlenosti", dodao je.
Uloga središnje banke

"Podržat ćemo svaki prijedlog koji vodi boljitku hrvatskih građana. Mislim da naša centralna banka ima jednu proaktivniju ulogu u smislu određenih preporuka, ukazivanje na potencijalne rizike i opasnosti", izjavio je Marić osvrćući se na prijedlog guvernera Vujčića da se sve banke obvežu da će omogućiti građanima pretvaranje kredita u kunske.

"Razdoblje povijesno najnižih referentnih kamatnih stopa približava se kraju. Na nama je da učinimo sve da bi se taj efekt rasta kamatnih stopa, koji neće preko noći biti tako velik, bude čim manje osjetljiv za državni proračun, poduzetnike, sve građane", izjavio je između ostalog ministar financija.

UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU

( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
Zahvaljujemo na
 
 

DONATORI HVALA VAM!!

  • IVAN BRATIC-HRV 1$
  • ROBERT GRGETIC-HRV 5$
  • MATEA LACMANOVIĆ-HRV 5$
  • SANDRA BULIC-HRV 5$
  • MIODRAG VOJNIKOVIC-HRV 1$
  • ILIJA MARIĆ-HRV 1$
  • ADO BOSAK-BIH 1$
  • DAMIR PUCIC-USA 5$
  • IVAN KOVAČEVIC-AUSTRALIA 10$
  • VEDRAN RUNIC-GERMANY 5$
  • MARINA SUSTER-AUSTRIA 1$
  • NIKOLA POSAVEC-HRV 1$

( izvor index.hr )