UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U PROZORU DONACIJA

utorak, 21. studenoga 2017.

Što donose izmjene Zakona o šumama: Na požarištima će nicati apartmani


Svi se bojimo da se nakon požara ne dogodi ono što se dogodilo u, primjerice, Grčkoj, u kojoj je rok prenamjene također kratak, i šume su se nakon požara pretvarale u građevinsko zemljište, ističe Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva
Nakon što je završila javna rasprava, radno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede dovršava izmjene Zakona o šumama, među kojima dominira i nova odredba o prenamjeni šumskog zemljišta nakon požara. Prema toj odredbi, zemljište na kojem su bile šume, odnosno šumsko zemljište, moći će u prenamjenu sedam godina nakon požara.

Postojeći zakon iz 2005. godine, koji jest doživljavao brojne promjene, ali nikad i ovakvu, kaže kako se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, što znači da na mjestu nekadašnje šume mogu niknuti, primjerice, vinogradi, ali ne i apartmani ili slično, kao što će sada biti slučaj. To znači da bi kroz sedam godina, po novom zakonu, na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, na kojima je ovoga ljeta izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara šume i šumskog zemljišta, moglo niknuti nešto drugo, primjerice apartmani.
Statistika o ovogodišnjih 327 požara u Hrvatskoj kaže da ih je čak 220 bilo u te tri županije. Od ukupno 43 tisuće hektara izgorjelih šuma i šumskog zemljišta u cijeloj Hrvatskoj, samo je u ove tri županije izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara, što je čak šest puta više nego lani, i sedam puta više nego 2015. godine, kad je u tim županijama izgorjelo oko šest, odnosno pet i pol tisuća šumskih hektara.

Negativni komentari

U prvotnoj varijanti izmjena zakona, koji je u javnu raspravu krenuo početkom kolovoza, bilo je predviđeno da prenamjene šuma ne može biti samo pet godina, no nakon brojnih negativnih komentara tijekom rasprave, taj je rok »kompromisno« produžen na sedam godina.
Redom, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatski šumarski institut, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i drugi, u javnoj su raspravi tražili da rok iznosi najmanje deset godina kako ne bi došlo do zloupotreba, no povjerenstvo je njihov prijedlog djelomično prihvatilo te rok povećalo na sedam godina.

Kako je i u samom povjerenstvu bilo glasova za rok od pet godina, i za deset godina, zaključeno je da je sedam optimalan rok, a da je deset godina previše »zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu«.

Namjerno paljenje

S druge strane, Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar je u javnoj raspravi upozorila da bi se postavljanjem roka od najmanje deset godina smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području, dok su na moguće zlouporabe upozorili i ostali, primjerice dalmatinski ogranak Hrvatskog šumarskog društva.
»Pritisak na šume i šumsko zemljište na obali i otocima je izrazito velik te bi se spriječilo i namjerno paljenje šume u svrhu prenamjene zemljišta«, stoji u prijedlogu tog ogranka da se rok prenamjene povisi na barem deset godina. Isto je predlagala i Šibensko-kninska županija, dok je bilo i primjedbi koje kažu kako u priobalju i na otocima zakonom treba definirati hitno pošumljavanje nakon požara radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode te radi prirodnog filtriranja, odnosno kako prenamjene zemljišta uopće ne smije biti. Hrvatske šume su predlagale da se članak o prenamjeni potpuno briše no kako im je odgovoreno, »odredba je usmjerena na zaštitu, koliko je to moguće, šuma i šumskog zemljišta od prenamjene tako da se podmetne požar«.
»Svi se bojimo da se nakon požara ne dogodi ono što se dogodilo u, primjerice, Grčkoj, u kojoj je rok prenamjene također kratak, i šume su se nakon požara pretvarale u građevinsko zemljište«, ističe Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koji je i sam u javnoj raspravi predlagao minimalni rok prenamjene od deset godina.
( izvor novilist.hr )

utorak, 7. studenoga 2017.

Pet organizacija koje stvaraju krize i vladaju svijetom


Tajna društva često se temelje na okultizmu i misticizmu, kao na primjer Red istočnog hrama, Zlatna zora i Rozenkrojceri. Mističnim elementima obiluje i masonsko udruženje, kao i brojna studentska tajna društva koja su vrlo popularna u Americi. Gotovo sva tajna društva inzistiraju na međusobnom pomaganju, posebno u poslu, po ”rođačkom” principu.
Slobodne zidare, iluminate i templare smo dobro upoznali zahvaljujući filmovima i knjigama, ali postoji mnoštvo ekskluzivnih društava koje svoje postojanje drže u najvećoj tajnosti, i iz sjene kroje našu sudbinu.
Po teorijama zavjera, ovih pet tajnih društva vladaju svijetom.
Komitet 300
Poznato i pod imenom ”Olimpijci”, Komitet su navodno osnovali članovi britanske aristokracije 1727. kao rezultat rasta britanske istočno-indijske kompanije i njenog uspješnog modela kolonijalne eksploatacije. Članovi su pripadnici svjetskih kraljevskih i vladajućih obitelji, a njihovi sastanci održavaju se u pozadini humanitarnih i raznih drugih konvencija.
U dogovoru sa financijskim izaslanicima Rotschilda, skrivena ruka ove grupacije navodno određuje ekonomsku sudbinu zemalja, privreda, kompanija… Osim toga, smatra se da ulažu i velik trud u potiskivanje novih izuma poput fuzijske energije, jer takvi izvori prijete interesima establišmenta.
Boemski klub
Nazivaju se još i ”Boemski šumarak” po Bomskom lugu, šumarku u Kaliforniji, a imaju oko 2.900 članova. Kao i druga tajna društva, utemeljeni su pod izgovorom plemenitih namjera novinara, umjetnika i muzičara 1870. u San Franciscu, ali ubrzo su ih izgurali bankari, političari i industrijska elita. Smatra se kako ovom društvu pripadaju svi oni koji zaista nešto znače u svijetu, u klub se ulazi samo na poziv drugih članova, a članovi su isključivo muškarci.
Oni se u lugu okupljaju svakog ljeta kako bi ”pobjegli od neciviliziranih interesa običnog čovjeka. Navodno su od njih potekle i brojne svjetske politike, posebno američke, kao i projekti poput ideje o bacanju atomskih bombi na Japan. Na okupljanjima ispod velike skulpture sove visoke 12 metara navodno izvršavaju sotonističke rituale, pa i žrtvovanja.
Bilderberška grupa
Bilderberška grupa prvi put se okupila 1954. godine u Nizozemskoj, a naziv je dobila po hotelu u kojem su se sastali. Okuplja oko 140 najutjecajnijih ljudi svijeta. Nakon sastanaka niko ne drži konferencije za novinare niti se javnosti obznanjuje koje su bile teme razgovora. Tokom godina, grupa je ustanovila određenu hijerarhiju unutar same grupe, pa tako postoje upravljački odbor koji imenuje predsjednika. Grupu prate razne teorije zavjere kao i brojne kritike. Neki grupu optužuju za tajno upravljanje svijetom i vladama utjecajem na odluke EU, G8, STO i Svjetskog ekonomskog foruma. Spisak ljudi koji su prisustvovali tajnim sastancima je popriličan, ali neki od najpoznatijih su Margaret Tačer (Thatcher), Fransoa Miteran (François Mitterrand), Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown ), Bil i Hilari Klinton (Bill i Hillary Clinton), Toni Bler (Tony Blair ), Romano Prodi i mnogi drugi. Vjeruje se da je najveći interes ovog društva monetarna stagnacija svijeta koja promovira postojanje dugom zavisne radničke klase.
Trilaterala   
Trilateralna komisija je privatno udruženje osnovano 1973, a članom Trilateralne komisije ne može se postati na vlastiti zahtjev. Istaknuti pojedinci, lobisti, šefovi svjetskih investicijskih fondova, banaka, ljudi koji u svojim biografijama imaju najviše političke funkcije bilo u svojim državama ili u međunarodnim institucijama poput UN-a, mogu se pridružiti biranom društvu samo ako dobiju poziv. Osnivač famozne Trilateralne komisije pripadnik je porodice koja je među ključnim akterima većine teorije zavjera. Riječ je o od Dejvidu Rokfeleru (David Rockefeller ) koji je ovu elitnu grupaciju formirao 1973. godine. U tome mu je pripomogao i američki geostrateg Zbignjev Bžežinski (Zbigniew Brzezinski).
Teme razgovora su, navodno, mir u svijetu, ali kritičari tvrde da zapravo kroje kapitalističku vladavinu svijetom, a u svojim interesima postavljaju razne članove na visoka mjesta u društvu. Brojni kritičari smatraju Trilateralnu komisiju opasnom koncentracijom moći i smatraju da doseg njihovih dogovora mora nadilaziti ono što su voljni podijeliti s javnošću. Na nivou teorija zavjere, pokušavaju se dokumentirati njihovi potencijali da utiču na svjetska kretanja mimo demokratskih izbora i drugih načina formiranja legitimne vlasti, te veze s tajnim društvima.
Davos   
Kao vlasnici više od dvjesta bilijuna dolara, čelnici i moćnici najvećih svjetskih banaka sastaju se jednom godišnje na Svjetskom ekonomskom forumu, dok na snježnim padinama švicarskog Davosa članovi društva iz sjene oblikuju globalne, regionalne i industrijske ciljeve. Članovi navodno moraju plaćati 700.000 dolara članarinu za učestvovanje na tim privatnim sastancima, a ono im garantira utjecaj na sve svjetske vođe. Postoje glasine kako članovi u posljednje vrijeme dijele savjete i dogovaraju sigurne baze za sebe u susret trećem svjetskom ratu.
( izvor avaz.ba )

Hoće li ovo šokantno otkriće konačno zaustaviti suludu globalnu kampanju mikročipiranja ljudi?


Hoće li ovo šokantno otkriće doktorice Katherine Albrecht, koja je stručnjak kada su u pitanju mikročipovi, konačno zaustaviti suludu globalnu kampanju mikročipiranja ljudi?

Naime, Katherine Albrecht je istraživanjem uspjela dokazati kako ‘VeriChip’ uzrokuje brzorastuće, agresivne tumore kod životinja. Ona sad sumnja kako će se isto događati i s ljudima nakon što počne masovna kampanja mikročipiranja ljudi, koja u Americi sve više dolazi do izražaja.
U nizu znanstvenih članaka objavljeno je kako se u miševe i štakore unosio RFID uređaj nakon čega bi se razvili agresivni tumori, koji su u 1-10 posto slučajeva bili smrtonosni. Oni bi se razvili u tkivu koji okružuje mikročip, a to su i potvrdili ostali istraživači.
Prvi takav slučaj kod životinja otkriven je kada su vlasnici psa koji je primio ‘VeryChip’ kontaktirali Albrecht obavještavajući doktoricu da im je pas uginuo. Kasnije se ispostavilo kako je pas umro od tumora uzrokovanog unosom mikročipa.
Zatim je Albrecht kroz brojne studije dokazala da je uzrok tumora bio mikročip ugrađen u psa. Od tog istraživanja je prošlo nekoliko godina jer se ono pokušavalo zataškati, sve dok nije napokon o tome pisao ‘Associated Press’ (AP).
Nakon četveromjesečne istrage, AP je objavio rezultate istraživanja, ali i vijest kako je ‘VeryChip’ nagrađivana tvrtka koja je dobila odobrenje za ugradnju mikročipova u ljude od strane FDA (Američke agencije za hranu i lijekove).
“Ovo otkriće sve će promijeniti. Tko bi želio preuzeti toliku odgovornost za vlastito zdravlje”, rekla je Albrecht koja je izrazila zabrinutost za one koji su u sebe već ugradili ‘VeryChip’.
Izvor : Antichips.com/Nezavisni.hr

nedjelja, 5. studenoga 2017.

Kako vam je Agrokor smanjio penzije



Nije trebalo dugo, samo jedan jedini dan trgovanja firmama u sastavu koncerna Agrokor na burzi, da tri mirovinska fonda izgube 200 000 000 kuna. Toliko je vaših budućih mirovina otišlo u vjetar – samo zbog pada cijene dionica jednog Leda, jedne jedine firme u sastavu Agrokora.

Kada netko na ulici mazne 5000 kuna, o tome dobije vijest u novinama. Kada netko u pošti ili banci uzme 50 tisuća, već su naslovnice u pitanju. Za pljačku od pola milijuna kuna – policija s dugim cijevima pretražuje prtljažnike, a helikopteri nadlijeću grad. Za dvjesto milijuna kuna – nikom ništa. Nitko se ne uzbuđuje. Kao da novac nije vaš.


Hrvate, čini se, nerviraju samo džepari. Za veće vrijednosti – nemaju sluha. Pa da pokušamo nekako objasniti: za dvjesto milijuna kuna uz prosječnu plaću od 6200 kuna treba raditi, brat-bratu, 2600 godina. U pitanju je lijep kamion od 10 tisuća snopova po 100 novčanica od 200 kuna. Ili novac kojim štedljiva država može za službenike kupiti 2900 Fiat Pandi, bez količinskog popusta.

Firma koja nije na burzi ima firme koje su na burzi

Koncern Agrokor kao takav nije bio na burzi – Gazda je uvijek više volio banke nego ponuditi dionice ulagačima, jer onda ne bi bio, kako se lijepo kaže, Gazda nego samo jedan od dioničara. Međutim, neke od kompanija u djelomičnom vlasništvu Agrokora jesu bile na burzi – među njima i Ledo d.d. Prema posljednjem stanju na Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, koje vodi knjige dioničara hrvatskih kompanija, AZ obvezni mirovinski fond (OMF) kategorije B ima 38 682 dionice Leda, Raiffeisen OMF kategorije B 18 682 dionice, a PBZ OMF kategorije B 12 183 dionice Leda. Opširnije o tome možete čitati ovdje.

Dionicama se nije trgovalo mjesecima, dok se stvari nisu raščistile, i prvog se dana nastavka trgovanja cijena dionica strmoglavila. Izgubljeni su teški milijuni. Da se podsjetimo, Drugi mirovinski stup je onaj u koji se obvezno uplaćuje 5 % vaše plaće, kako bi vam nešto pomoglo iznosu mirovine, jer od međugeneracijske solidarnosti teško da ćete imati išta. Od četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj – tri su ulagala u dionice Leda. I sada izgubila goleme količine – vaših novaca. Vaših budućih mirovina.

Ledo je, kao i neka druga društva, bio opterećen jamstvima za Agrokorove kredite – u ovom slučaju nešto ispod 19 milijardi kuna, dakle više nego što Ledo uopće vrijedi. Tu se postavlja nekoliko pitanja. Kao prvo, kako to da su vaši novci ulagani u firmu koja je opterećena preko stvarne vrijednosti, nešto kao da imate stan vrijedan 100 000 eura na kojemu je hipoteka od 300 000 eura? Koliko onda takav stan uopće vrijedi? Vrijedi ako se takva hipoteka nikada ne aktivira (u ovom slučaju ako Agrokor vrati dugove pa se jamstva ne aktiviraju) – ali ako se u ovom primjeru hipoteka aktivira, stan ne vrijedi ništa.

Kako se moglo dogoditi da ulagači nisu znali?

Svako dioničko društvo, kako bi uopće izišlo na burzu, mora pripremiti hrpu papira i dokazati da je svojim poslovanjem stabilno i spremno. Na početku je potrebno pripremiti prospekt društva (često dokument od 500 stranica) s detaljnim prikazom rada firme, financijama, no i planovima razvoja, potrebno je periodično obavještavati o svim važnijim izvješćima firme, potrebno je dati i obavijest ako se mijenjaju članovi uprave ili nadzornog odbora – sve kako bi potencijalni ulagači mogli o društvu znati što više. I kvaliteti ljudi koji sudjeluju u upravljanju ili nadzoru.


Ovdje imamo situaciju gdje je dioničar koji čak ima i ispod 50 % dionica, Agrokor, teško opteretio društvo jamstvom, toliko teško da drugi dioničari očigledno ne vjeruju kako će se firma izvući – zato panično prodaju dionice Leda, čim se evo nakon pola godine njima može ponovno trgovati.

Međutim, kako se moglo dogoditi da mirovinski fondovi imaju golemo ulaganje u firmu koja je opterećena preko svoje vrijednosti? Zar se svojim ulozima nisu mogli izboriti za kojeg člana nadzornog odbora koji bi se pobunio protiv jamstva od 19 milijardi kuna? Kako se uopće moglo dogoditi da se trguje dionicama prezaduženog društva, a da ni Zagrebačka burza ni nadležna državna agencija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, HANFA, ništa ne znaju, štoviše, i kada su doznali, ne reagiraju?

Fond menadžeri obveznih mirovinskih fondova iznimno su dobro plaćeni. Primanja, bonusi, uredni uredi, vjerojatno i službeni automobili – mnogo toga što ni natprosječno plaćen hrvatski radnik i ne sanja, a kamoli da ima. Baš će biti zanimljivo; hoće li i ove godine dijeliti nagrade i bonuse jedni drugima, ili se barem potruditi biti izvan fokusa javnosti?

Gdje je vaš novac?

Prije četiri godine obavljena je dokapitalizacija Leda u iznosu od 750 milijuna kuna, u kojoj su glavnu ulogu imali hrvatski mirovinski fondovi koji su upisali najveći dio izdanja i to po cijeni od 8000 kuna. Izdano je tada 93 750 redovnih dionica. Kako zbog jamstava Ledo sada vrijedi gotovo ništa (a čini se da ulagači nemaju povjerenje da će se Agrokor izvući), dionice koje su plaćene 8000 kuna sada vrijede 603,07 kune, a u ponedjeljak ćemo vidjeti kako će ići dalje. Vaš novac se pretvorio u dim. Dio vaših mirovina je nestao. 

Slučaj Agrokor i dalje nije stvar potencijalnog organiziranog kriminala, dakle nije stvar USKOK-a nego se njime bavi običan DORH. I dalje nitko u vlasti i pravosuđu ne želi reći jednostavnu istinu: postoje sumnje kako je oko Agrokora u pitanju organizirani kriminal! Ili zaista mislite da je Gazda toliki genijalac da je sve napravio sam?

No, dragi građani, vi i dalje sjedite u naslonjaču, uživate u vikendu i uopće vas nije briga što je netko zdimio hrpu milijuna vaših mirovina. Vjerojatno biste, da vam temeljem nekog ludog rješenja ovrše kuću, ostali sjediti u naslonjaču, negdje na ledini, ispod zvijezda, i rezignirano govoriti više za sebe: "Što se može, a i romantičnije je ovako!"

Postaje na neki način zabavno – prvo su vam pretvorbom maznuli tvornice, pa su vam neprovođenjem reformi maznuli kvalitetu života, pa će vam dugovima u zdravstvu zeznuti i zdravlje, a sada vam uredno u vjetar idu i buduće mirovine. No, demokracija je, a u njoj svaki narod, pa tako i Hrvati, bira i ima upravo ono što zaslužuje i što želi.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

( izvor index.hr )



četvrtak, 2. studenoga 2017.

‘BOŠNJAKOVIĆA BAŠ BRIGA ZA OVRŠENE’: Ništa od sastanka radne grupe za novi Ovršni zakon’



‘Kako tumačiti činjenicu da se u radnoj skupini nalaze cehovska udruženja poput javnobilježničke komore, odvjetničke komore i Hrvatske udruge banaka, odnosno oni koji su sastavili sa zemljom 330.000 blokiranih građana i grčevito se bore i dalje ostati u ovršnom biznisu’, pita se Mario Strinavić, glavni tajnik Blokiranih

Koliko je Draženu Bošnjakoviću, ministru pravosuđa uistinu stalo do rješavanja gorućih problema ovršenih i blokiranih građana, vidjelo se jučer (u ponedjeljak 16. Listopada) kada je zbog njega odgođen dugoiščekivani prvi sastanak radne skupine za izradu potpuno novog Ovršnog zakona!
Iz ministarstva pravosuđa su, naime, udruzi Blolirani u zadnji tren kratko javili da se sastanak odgađa zbog iznenadnih obaveza ministra. Razljutilo je to čelnike udruge Blokirani, koji bi trebali sudjelovati u izradi prijedloga zakona.
”Činjenica je da se nalazimo usred estradnog show programa nazvanog Agrokor i da se Vlada muči kako se izvući iz “juhe” koju je sama zakuhala pa su vjerovatno svi zauzeti, ali izražavam sumnju da HDZ želi uistinu riješiti problem prezaduženih građana jer da su htjeli, riješili bi. Dvije godine su na vlasti i tih odgoda će biti sve više. A blokirani više nemaju vremena, napomenuko je tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić.
Dodao je potom da se već uvidom u u sastav radne skupine daje naslutiti da HDZ želi i dalje zadržati postojeće stanje!
“Kako tumačiti činjenicu da se u radnoj skupini nalaze cehovska udruženja poput javnobilježničke komore, odvjetničke komore i Hrvatske udruge banaka, odnosno oni koji su iz Ovršnog izvlačili najviše, oni koji su sastavili sa zemljom 330.000 blokiranih građana i grčevito se bore i dalje ostati u ovršnom biznisu. No, nadam se da ćemo dobiti odgovore od ministra na pitanje koja je njihova uloga u izradi novog Ovršnog zakona.  Mislim da se ovdje radi o sukobu interesa”, tumači Strinavić za Hrvatska danas.
“Iskreno sam očekivao da će radna skupina biti sastavljena od neovisnih stručnjaka, a ne cehovskih udruženja.
Ministru Bošnjakoviću kao kreatoru ovog zakona bi trebale biti poznate sve njegove manjkavosti i za to nam ne treba godinu dana da se to ispravi. Ponovit ću po tisućiti puta da je problem u 300.000 blokiranih građana koji su u blokadi duže od 365 dana i njihovi problemi se ne rješavaju i ne mogu riješiti Ovršnim nego isključivo stečajnim zakonom i to je apsolutni prioritet udruge Blokirani, zaključuje Strinavić objavu na svom Facebook profilu

( izvor Promise.hr )

Sudac o skandaloznom ugovoru: Sada je jasno za koga je točno pisan Lex Agrokor


SUDAC Mislav Kolakušić komentirao je za Index ugovor o najstarijem zajmu između Agrokora i Knightheada, kojim su prepuštene ključne ovlasti američkom fondu, pa tako vlada ne može smijeniti bez njihovog pristanka Antu Ramljaka, niti može ikoga plaćati bez da savjetnik Alix Partners na to pristane.

Za razliku od profesorice s Pravnog fakulteta Jasnice Garašić, koja smatra da je tim ugovorom vlada faktički onemogućena u nadzoru rada izvanrednog povjerenika, neki pravni stručnjaci misle da je takav odredba "uobičajena" između kreditora i privatne tvrtke, zaboravljajući da ovo nije obična privatna tvrtka nego ju je vlada proglasila sistemskom i preuzela upravljanje. Komentar ugovora o roll-up kreditu zatražili smo i od Kolakušića. 



"Ako je uobičajena, volio bih da pokažu barem jedan takav ugovor. Naravno da ga nema. Ta odredba je samo jedan u nizu dokaza da je pitanje koje postavljam od samog početka: "Tko je pisao Lex Agrokor?“, pitanje svih pitanja. Dva desetljeća se u RH propisi donose u ekonomskom interesu unaprijed određenih pojedinaca. Kada znate tko piše pojedini zakon i kojem interesnom lobiju pripada, vrlo je jednostavno zaključiti kome se tim zakonom pogoduje. S obzirom da je državnom tajnom proglašeno tko je pisao taj "zakon", do sada se nije moglo sa sigurnošću zaključiti u čijem financijskom interesu je on pisan. 

Lex Agrokor pisan je u korist skupine financijskih špekulanata

Bile su otvorene tri mogućnosti. 1. da je pisan u interesu vlasnika Agrokora koji bi po modelu Linićevih predstečajnih nagodbi otpisao dugove dobavljačima i državi te time zaradio ogroman novac; 2. da je pisan u interesu pojedinih domaćih dobavljača koji bi takoreći bez ikakvog ulaganja preuzeli vlasništvo nad pojedinim tvrtkama u sastavu koncerna; 3. da je pisan u interesu male skupine financijskih špekulanata koji će u roku od 6 mjeseci zaraditi milijarde kuna bez ikakvog poslovnog rizika. Sada je sve puno jasnije", kazao je za Index.

Kolakušić upozorava da su privatne kompanije, Knighthead i Alix Partners, preuzele ne samo upravljanje Agrokorom, nego i ulogu izvršne i sudske vlasti. 

Hrvatska pravna država prestala je postojati

"Sada su se u potpunosti razotkrile sve skrivene namjere prilikom donošenja Lexa te ni vlada niti sud ne mogu smijeniti Ramljaka bez da cijeli koncern dospijećem cijelog kredita u jednom danu u potpunosti ne unište koncern Agrokor. Tko upravlja, taj je i stvarni vlasnik. Upravljanje i korištenje je 90 % vlasništva", rekao je.

Lex Agrokor i kredit koji je potpisao Ante Ramljak pokazuju da je Hrvatska pravna država prestala postojati, smatra sudac Kolakušić. "Strane privatne kompanije su preuzele ulogu izvršne i sudske vlasti. Nažalost, znao sam kakva katastrofa slijedi pa sam zato i konstantno iznosio argumente protiv donošenja Lex Agrokora. Ovo pokazuje da je Hrvatska pravna država prestala postojati i da nam sudovi nisu potrebni kada netko ima dobru ideju i puno novaca", zaključio je.

( izvor index.hr )

ponedjeljak, 30. listopada 2017.

ŠEKS – HDZ I SDP MORAJU VLADATI DOŽIVOTNO. OSTALE STRANKE TREBA ZABRANITI!?


Vladimir Šeks smatra da je došlo vrijeme za promjenu izbornog sustava u Hrvatskoj – ‘Treba uvesti dvostranačje, povisiti izborni prag i prekrojiti izborne jedinice’

S obzirom na pojavu stranaka poput Mosta i Živog zida, Šeks kaže da to može dovesti do fragmentiranja u parlamentu i smatra  da treba spriječiti da o Vladi odlučuju političke stranke koje imaju malu reprezentativnost. Smatra da je potrebno povisiti izborni prag kako oni koji ne osvoje najmanje sedam posto na izborima uopće ne bi ušli u igru.
Kako to da Šeksu sve ove godine nije smetalo da pripadnici nacionalnih manjina koji ulaze u Sabor sa par stotina glasova odlučuju o Vladi? Šeksu smetaju samo one stranke koje se bore protiv kriminalnih stranaka poput SDP-a i HDZ-a.
Šeks želi uvesti ”demokraciju” kakvu ima SAD (dvostranačje), tako da ljudi uvijek biraju lijeve ili desne tj. isto sranje, drugo pakovanje. Svi znamo da ne postoje lijevi i desni, crveni i plavi već samo oni koji rade u interesu svog naroda i protiv njega, a HDZ i SDP već 27 godina rade protiv Hrvatske i građana ove zemlje. Krali su u bivšoj državi, a to rade i u ovoj. Njih pošten rad ne zanima. Oni su profesionalni kriminalci i funkcioniraju samo u sistemu u kojem vlada kaos.

Autor: Josip Novosel
Izvor Flash.hr